Deficit u spoljnotrgovonskoj razmjeni BiH je skoro 12 milijardi maraka

Deficit u spoljnotrgovonskoj razmjeni BiH je skoro 12 milijardi maraka, a uvozimo sve i svašta.

"Agroindustrijski i prehrambeni sektor ima najveći deficit u robnoj razmeni, preko tri milijarde maraka. Uvozimo i proizvode koje imamo na domaćem tržištu. Vodu, pivo, sezonsko voće i povrće i slične proizvode. Sa druge strane uvozimo i sirovine za preradu kojih nemamo dovoljno, a nemamo dovoljno ni proizvoda iz domena prehrane'', kaže Amila Močević iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Šta je razlog što u BiH nemamo, a mogli bi imati, sirovine za preradu i prehrambene artikle koje sada uvozimo?

Posebno kada se zna da većinu te robe uvozimo iz Srbije i Hrvatske koje imaju slične klimatske uslove te se to ne može smatrati opravdanim razlogom uvoza.

"To se prije svega odnosi na uvoz nekoh poljoprivrednih proizvoda i životnih namirnica koje bi mogli ovdje bez problema da proizvodimo. Ali mi imamo neke potpuno druge prioritete. Na poljoprivrednom zemljištu postavljamo solarne panele ili gradimo zgrade. Gase se industrijska postrojenja i na njihovom mjestu niču stambeni kompleksi, sve je više neobrađenog zemljišta'', ističe ekonomista i poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine  BiH Mira Pekić.

Za deficit u robnoj razmjeni, prije svega sa susjednim zemljama, odgovorna je i struktura robne razmjene.

"Mi uglavnom uvozimo proizvode za finalno tržište, koje ide ka krajnjim potrošačima, a izvozimo proizvode za tršište poslovne proizvodnje. Zato ne iznenađuje da ostvarujemo suficit sa nekim zemljama Evropske unije koje koriste naše industrijske poluproizvode i sirovine koje su potrebne za njihove finle proizvode'', tvrdi ekonomistra Admir Čavalić.

Da je problem struktura robne razmjene tvrde i u Spoljnotrgovinskoj komori BiH. Nije u pitanju samo izvoz sirovina u recimo drvnoj  industruji, nemamo finalih proizvoda ni u prehrambenom sektoru.

"Mi najviše izvozimo UHT sterilizovano mlijeko i po jednoj litri na tom izvozu zaradimo 1 KM. Sa druge strane uvozimo mliječne prerađevine i na npr.jednom kg sira izgubimo 6-8 KM. To potrvđuje da nam ne valja struktura razmjene. To važi i za druge sektore. Potrebno je da jačamo prerađivačku industriju i širimo paletu naših proizvoda'', ističe Amila Močević.

Najveći spoljno-trgovinski partner BiH je Evropska unija, koja uzima naše sirovine, i tu prednjače Njemačka i Austruja sa kojom imamo čak i suficit u robnoj razmjenu. Nakon toga slijede zemlje CEFTE, prije svega Srbija i Crna Gora. Zanimljivo da nemamo  gotovo nikakvu ili minimalnu  robnu razmjenu sa Rusijom i Turskom, zemljama koje neki u BiH , smatraju tradicionalnim saveznicima i prijateljima.

(BN)