Murali koji čuvaju sjećanje i mijenjaju lice grada Doboja

Murali kao vid ulične umjetnosti sve su popularniji. Mijenjaju vizuelni identitet gradova, ali su i čuvari sjećanja na znameniteličnosti.

Marko Pušeljić, umjetnik iz Doboja najviše murala je uradio u Banja Luci, a radio je i u inostranstvu:

"Murali su važni po meni zato što jednostavno umjetnost postaje dostupna svima. Ne morate ići u galeriju, ne morate biti ne znam ni ja neki prestižni građanin ili šta već, svima je dostupno, svi mogu da uživaju i konzumiraju.

 Takođe veliki istorijat murala, možemo reći da je preteča murala pećinski radovi da su preteče i onda se takođe proteže kroz stari Egipat kroz staru Grčku, Rim itd. Mislim da je jako važno, jako bitno i drago mi je da sve više i više slikara počinje da se bavi muralima."

Osim likovne poruke, murali imaju sociološki i kulturološki značaj. Murali su širom svijeta i zakonom zaštićeni, kaže sociolog Davor Vidaković:

"U nekim gradovima Njemačke poput Berlina, Lajpciga, tamo se murali koriste i ne samo kao društvena da kažemo vrijednost nego i kao turistička atrakcija, kao i u Škotskoj što ima, Velikoj Britaniji, dakle i u svrhu turizma.

Tako u Doboju ono što nas, posebno nas koji živimo u Doboju raduje što imamo nekoliko mladih umjetnika pored Denija Božića ima još jedna grupacija mlađih ljudi koji rade te murale i to je jako dobra stvar. Murali oni mogu biti društveno angažovani, ali su više u svrhu promocije i čuvanja sjećanja na neke ličnosti."

Poslijednjih godina dešava se i da se grafitima naruši izgleda murala.

"Jako, jako tužno, bez obzira, ne mora biti moja rad i tuđi rad, ipak je neko se potrudio, ostavio svoje vrijeme, svoj trud tu i onda neko da dođe za 5 minuta da to naruži. Ako može da se nekako urgira na naše sugrađane ipak da se poštuje, ako već i moraju nešto, ima i drugih zidova gdje mogu da iskažu svoju umjetnost," apeluje Pušeljić.

Grafiti često znaju biti uvredljivog sadržaja, ali ponekad su i ljubavna poruka nekom ili čak šaljivog sadržaja.

(BN) Foto: BN