Zarada koja mami: U Hrvatskoj najviše radnika iz BiH

Potvrđeno je to iz Privredne komore Hrvatske.

Kako ističu, u ranije pomenutom periodu, ukupan broj izdatih dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja iznosi 80.780.

Nakon radnika iz BiH, kojih je najviše u Hrvatskoj, slijede radnici iz Srbije 12.911, Filipina 12.622, Nepala 11.441, Sjeverne Makedonije 6.849, a zatim i iz Indije 4.969.

Kako bi zaradili, u Hrvatsku je došlo 3.515 radnika iz Uzbekistana, 2.723 sa samoproglašenog Kosova, 1.466 iz Egipta i 1.311 iz Albanije.

U kojim djelatnostima rade strani radnici?

"Prema ukupnim podacima za sve strane radnike, najviše dozvola izdato je u djelatnostima turizma i ugostiteljstva, građevinarstva, industrije, saobraćaja i veza te trgovine", ističu iz Privredne komore Hrvatske, dodajući da pojedinačne podatke za Bosnu i Hercegovinu nemaju.

Jedna od onih koja sezonu provede radeći u Hrvatskoj je i Jelena I. iz Banjaluke koja ističe da u susjednoj zemlji radi već nekoliko godina unazad.

"Radim kao sobarica i u Hrvatskoj provedem cijelu sezonu. Nudili su mi čak i posao zastalno, tokom čitave godine, međutim još se nisam odlučila na to. Još razmišljam", kaže Jelena, dodajući da je zadovoljna platom i uslovima rada.

Takođe, ona ističe da je zadovoljna i odnosom poslodavaca prema njoj.

Zašto poslodavci u Repubčici Srpskoj upozoravaju na odlazak radnika?

Brojka od skoro 15.000 izdatih radnih dozvola državljanima BiH u Hrvatskoj nije začudila Gorana Kurtinovića, člana Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske "Horeca", koji ističe da svake godine tokom sezone veliki broj ugostiteljskih radnika odlazi na rad na more.

"To je problem koji nam narasta i koji primijeti svaki stanovnik Banjaluke", kaže Kurtinović, dodajući da je ovaj problem vidljiv i po samom broju ugostitelja, ali i kvalitetu usluge.

Uprkos svemu, on navodi da se zasad, ipak, uspijeva da prebrodi nedostatak radnika.

"Nije došlo do toga da se zatvaraju objekti, ali i to je na granici. Generalno svako se sad i bavi ugostiteljstvom. Bitno je samo da želi i hoće, a kvalitet velikog broja radnika koji rade u ugostiteljstvu je sada veoma upitan", iskreno priča Kurtinović.

Kako Republika Srpska pokušava da odgovori na nedostatak radne snage?

I dok je u Hrvatskoj izdato više od 80.000 dozvola, u Republici Srpskoj je, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, za sada u ovoj godini, izdato nešto više od 1.000.

Pored toga, vrijedi pomenuti da je krajem juna Vlada Republike Srpske donijela Odluku o davanju saglasnosti na Odluku o izmjeni Odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2026. godinu

Tako je kvota za produženje ranije izdatih radnih dozvola povećana sa 500 na 800, a za novo zapošljavanje sa 1.500 na 2.200.

(Nezavisne) Foto: AP