Upaljen alarm: BiH uvezla hranu za 2,4 milijarde KM

Bosne i Hercegovine, a ubrajaju uvoz životinja, mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, povrća, voća, kafe, žitarica, sokova, alkohola i drugih proizvoda.

Sa liste smo isključili stavke “duvan i cigarete”, “hrana za životinje”, “biljni materijali za pletarstvo” i “sadnice povrća i voća, lukovice, rezano cvijeće”.

Tako je najveći uvoz zabilježen iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije, Holandije, Njemačke i Mađarske.

Kada je riječ o izvozu, ako isključimo ranije pomenute stavke, on je iznosio 579.194.040 KM, a najviše se izvozilo u Hrvatsku, Srbiju, Tursku, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Sloveniju i Italiju.

“Analizirajući uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu posljednjih nekoliko godina, vidimo da je on u najvećem dijelu orijentisan na uvozu: žitarica, mesa, alkoholnih i bezalkoholnih pića, hrane za životinje i južnog voća, mada ne možemo zanemariti ni ostale kategorije proizvoda, jer je tržište u BiH u velikoj mjeri zavisno od drugih tržišta”, navodi se u analizi Spoljnotrgovinske komore BiH.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja u Republici Srpskoj, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da, što je veći uvoz, to se više uništava domaća proizvodnja.

Kako dodaje, kada se u Evropskoj uniji stvore viškovi, tada meso dolazi na naše tržište po niskim cijenama.

“Tada se domaći farmeri nađu u vrlo teškoj situaciji i onda je to lančana reakcija koja jednostavno usporava naš razvoj. Vlasti u BiH ne vode računa o tome. Domaći proizvođači ne mogu na ovakvim osnovama da budu konkurentni tom mesu”, kaže on.

Sem vlastima, Maljčić ističe da takva situacija odgovara i građanima.

“Jednog dana će to doći na naplatu”, rekao je on dodajući da je zbog svega toga upitna domaća proizvodnja u budućnosti.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, u razgovoru za “Nezavisne novine”, ističe da BiH trenutno ima potrebu za velikim uvozom, jer su vlasti svojim neradom ugušile domaću proizvodnju.

“Poznato je da mi ne proizvodimo ni za 20 odsto potreba građana. Toliko se proizvede, sve ostalo je uvoz. Međutim, to se može popraviti. Prije rata smo proizvodili 80 odsto, a uvozili 20 odsto. Žalosno je ako znamo da imamo Semberiju, Posavinu, Glamoč, koji je poznat po krompiru, a mi uvozimo krompir. Imamo jug”, kaže Bićo.

Kako dodaje, možemo proizvesti sve.

“Država treba da zauzme stav šta hoće, da budemo ovisnici o uvozu i da ovisimo o svjetskom smeću ili da se okrenemo vlastitoj proizvodnji i da budemo praktično neovisni”, navodi on.

(Nezavisne novine) foto: Pixabay