Dr Blagojević: Štetne posljedice vladavine Dodikovog režima 

Jedna od tih posljedica je ona na samom kraju tog mandata, a iščitava se iz odluke Ustavnog suda BiH broj U-10/26 od 25.9.2026. godine, dok je druga, vremenski starija posljedica, ona iz jula 2023. godine, bezmalo s početka istog mandata Dodikove vladavine.

Zajedničko im je da su obje posljedice štetne po Republiku Srpsku te da nisu otklonjene, već su ostale i nastaviće svoje trajanje.

Dakle, bezmalo na početku ovog mandata svoje inače autokratske vladavine Milorad Dodik je krajem juna 2023. godine naredio svojim servilnim poslanicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske da donesu Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske, što su ti poslušnici odmah i učinili.

Ne treba biti naročiti poznavalac prava da bi se shvatilo koliko je takav zakon suprotan Ustavu BiH, imajući u vidu odredbu tog ustava kojom je propisano da odluke Ustavnog suda BiH imaju važnost u cijeloj BiH, što znači i na teritoriji Republike Srpske.

Zbog toga je bilo suludo navedeno Dodikovo naređenje svojim poslušnicima u Narodnoj skupštini.

Međutim, osim što je bilo (i ostalo) suludo, to naređenje je, vrijeme to dokazuje, poslužilo Kristijanu Šmitu da u Krivični zakon BiH početkom jula 2023. godine nametne krivično djelo neizvršenje odluka visokog predstavnika.

To Šmit, sigurno je, ne bi učinio da mu Dodik malo prije toga nije pripremio teren za to, svojom autokratskom i iracionalnom naredbom Narodnoj skupštini Republike Srpske da donese navedeni zakon.

Neću ovim da kažem da to što je uradio Dodik opravdava ono što je odmah zatim učinio Šmit, već samo ukazujem kako između te dvije radnje postoji očigledna veza, veća od pukog kauzaliteta.

Dodik zbog toga tu vezu nastoji sakriti iznoseći kako je Kristijan Šmit navodno namjeravao da nametne zakon o državnoj imovini BiH. 

Međutim, to naprosto nije istina, što potvrđuju dvije nepobitne činjenice. Prva od njih je da je Šmit, zahvaljujući pomenutoj Dodikovoj naredbi Narodnoj skupštini, svoje krivično djelo neizvršenje odluka visokog predstavnika nametnuo početkom jula 2023. godine.

Nakon toga su protekle tri godine tokom kojih Šmit nije nametnuo zakon o državnoj imovini BiH, što je faktički mogao pa da na primjenu tog zakona tjera prijetnjom svojim krivičnim djelom neizvršenje odluka visokog predstavnika.

Ali zašto bi to Šmit činio kada je upravo Milorad Dodik putem svojih poslanika i delegata u Parlamentu BiH 2007. godine već (iz)glasao Zakon o usvajanju Zakona Pedija Ešdauna o državnoj imovini BiH.

Tim od Dodika izglasanim zakonom, koji je na snazi, nije samo uvedena zabrana raspolaganja tzv. "državnom imovinom BiH", već je Dodik tim zakonom stvorio, pozakonio i legitimisao pojam "državna imovina BiH".

To je, dakle, druga nepobitna činjenica koja više nego dovoljno govori koliku neistinu iznosi Dodik kada kaže da je Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH valjalo donijeti da bi se navodno spriječilo da Šmit nametne svoj zakon o nečemu što je kao zakon ("o državnoj imovini BiH") već izglasao Dodik 2007. godine u Parlamentu BiH.

Dodikovi poslanici su tada bili većina iz Republike Srpske i u Predstavničkom domu i u Domu naroda Parlamenta BiH i kao takvi su glasali za taj zakon.

Zbog toga je, dakle, Dodikova naredba da Narodna skupština Republike Srpske donese zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH samo poslužila Kristijanu Šmitu da nametne kao krivično djelo neizvršenje odluka visokog predstavnika.

Ono je poslije svega jedino ostalo i kao Damoklov mač prijeti svakome ko ne postupi prema prošlim ili budućim odlukama visokog predstavnika. Zato je to bila, jeste i biće po Republiku Srpsku štetna posljedica vladavine Dodikovog režima.

To što on čini nikako nije na dobro Republike Srpske.

O tome svjedoči i najnovija odluka Ustavnog suda BiH, od 25.9.2026. godine.

Njome je taj sud, u predmetu broj U-10/26, cijeloj Republici Srpskoj, zbog lobističkog ugovora koji je Dodikov režim za svoje interese zaključio u septembru 2025. godine sa jednom inostranom lobističkom kućom, zabranio ne samo sve isplate po tom ugovoru, već i budžetsko finansiranje svih budućih lobističkih ugovora suprotnih Ustavu BiH, odlukama Ustavnog suda BiH i institucija BiH. 

A šta će biti suprotno tom ustavu i navedenim odlukama to će da određuje Ustavni sud BiH, od slučaja do slučaja.

Ovaj put bilo je samo bitno da Dodik prije kraja ovog mandata naredi zaključenje navedenog lobističkog ugovora, čime je omogućio Ustavnom sudu BiH da donese ovakvu odluku, kao što je Dodik u junu 2023. naredivši donošenje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH omogućio Kristijanu Šmitu da nametne svoje krivično djelo neizvršenje odluka visokog predstavnika.

Zato i na kraju ovog teksta treba ponoviti da to što su činili Milorad Dodik i njegov režim nikako nije na dobro Republike Srpske.

Dr Milan Blagojević