Paradoks: Puni biroi, prazna gradilišta, a uvozimo radnike?!

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, u Republici Srpskoj je oko 48 hiljada nezaposlenih lica.

Najviše je onih sa srednjom stručnom spremom, dok je sa visokom najviše ekonomista i pravnika.

Deficitarna zanimanja su ljekari, vaspitači te profesori matematike i fizike. Kada je riječ o uslužnim djelatnostima, nedostaju kuvari, konobari i pomoćni radnici.

Poslodavci iz ugostiteljskog sektora sve češće zapošljavaju radnike iz azijskih zemalja.

„Jedan dio radnika je iz Nepala, nešto se pregovara i sa Indijom i Filipinima. To je uglavnom upotrebljiva radna snaga, ali još uvijek su to pomoćna radna mjesta. Iskreno bismo voljeli da probleme riješimo sa našom radnom snagom. Mi smo sa jedne strane riješili i unaprijedili razvoj infrastrukture i smještajnih kapaciteta u kompletnoj našoj destinaciji, a sa druge strane nismo na isti način razvijali ljudske resurse“, rekao je Dragan Sokolović iz Udruženja hotelijera „Jahorina“.

Probleme sa pronalaskom radne snage ima i građevinski sektor. Već nekoliko godina glavna radna snaga na gradilištima u Srpskoj, ali i šire, jesu stranci.

„To su radnici koji rade na grubim građevinskim radovima i, što je možda najproblematičnije, na armiranju konstrukcija. Uz skoro nikakav inspekcijski nadzor, to zaista može prouzrokovati probleme u budućnosti. Ja sam izričito protiv uvoza takve radne snage. Dakle, niko ne spori da nam treba na nekim pozicijama radna snaga iz inostranstva, ali ta radna snaga bi po pravilu trebala da bude kvalitetnija i bolja nego što imamo kod nas“, istakao je privrednik Ljubiša Tanić.

Postavlja se pitanje šta je sa našom radnom snagom ako su nam spiskovi biroa za zapošljavanje puni nezaposlenih lica.

„Godinama se provlači da će se spiskovi zaposlenih na biroima pročistiti. Imate tamo ogroman broj ljudi koji su lažno nezaposleni, da imaju neke privilegije od toga, a ustvari rade na crno. Jedan ogroman problem koji se pojavio u zadnje vrijeme i baš se razvija jeste rad na crno ljudi koji su zaposleni u javnom sektoru. To se mora urediti, jer to stvara jednu nelojalnu konkurenciju pravnim licima“, kaže Tanić.

Dragan Sokolović iz Udruženja hotelijera „Jahorina“ podsjeća da postoji više razloga zašto su nam spiskovi sa biroa puni, a nemamo dovoljan broj radnika.

„Jedan od njih je i taj što mi ovdje imamo itekako razvijen privatni sektor smještaja, koji je u funkciji rentanja, i kroz taj segment upravo taj dio radnih mjesta ide u sivu zonu. Sa druge strane, naši radnici odlaze u potrazi za boljim uslovima.“

Stanovnici Republike Srpske koji su imali želju da rade i znali da rade svoj posao već odavno su je napustili.

Većina nezaposlenih, uglavnom mladih koji su ostali u Srpskoj, želi da budu radnici javnog sektora, pa dok ne dođe njihov red na stranačkim listama za uhljebljenje, biraju da sjede kući jer im se, kako smatraju, ne „isplati raditi“ bilo šta.

Na njihova mjesta dolaze radnici iz stranih zemalja koji se sve više prilagođavaju životu u Srpskoj, te uskoro možemo očekivati i dolazak njihovih, obično mnogobrojnih porodica.

(BN) Foto: BN