Šta sa štednjom građana: Slamarica, banka ili nekretnine?

Prema podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, štednja građana u Srpskoj iznosi preko 4 milijarde maraka. Čak 70 odsto od te sume je oročena štednja, što pokazuje da je u Srpskoj visoko povjerenje u bankarski sistem. Ipak Profesor ekonomskog fakulteta Predrag Mlinarević kaže da taj način štednje nije najbolji, jer kamata nije dovoljna ni da se sačuva osnovna vrijednost uloga kada uzmemo u obzir inflaciju. Bolji način štednje je ulaganje u nekretnine. 

„Bez obzira na to što cijene rastu, stalno se i potražnja povećavala. Jedan od razloga jeste zato što su ljudi u vrijeme visoke  inflacije ulagali u nekretnine i na taj način pokušavali da zaštite vrijednost svojih ušteđevina. Građani koji su u poziciji da imaju neka značajnija sredstva uglavnom bi ulagali u nekretnine i na taj način mogli da ostvare i zaštitu osnovne vrijednosti a, shodno trendovima kada govorimo o cijenama, i da uvećaju vrijednost svoje aktive“, rekao je Mlinarević. 

Da građani Republike Srpske štednju ulažu u nekretnine potvđuju i agencije za prodaju nekretnina u Istočnom Sarajevu, gdje se cijene kvadrata kreću i do 4 hiljade maraka.

„Ljudi kupuju nekretnine jer nekretninama cijena rasta, pa će sačuvati tu vrijednost, a pokazalo se da se uveća za 300 odsto u proteklih 8 godina. Plus nekretnina se može izdavati, pa nije mrtvi kapital“, istakao je agent za nekretnine Istočno Sarajevo Ranko Vukmanović. 

Da se novac najbolje čuva i uvećava u nekretninama, smatraju i stanovnici Istočnog Sarajeva.

„Ulagati u neke nekretnine, tu je uvijek novac“, „Svakako nekretnine jer inflacija je iz godine u godinu sve veća“,. „Ulagati u nekretnine ili Švajcarske franke“, rekli su anketirani stanovnici Istočnog Sarajeva. 

Na milijarede, koje građani drže u bankama ili u nekretninama, oko je bacio i premijer Srpske Savo Minić. On ima plan.

„Moramo izvlačiti određene pouke u novoj Vladi. Šta raditi sa ovim depozitima. Znate kako se oni najčešće završavaju, završavaju se na način da se kupi stan u Bajaluci, Sarajevu ili Doboju ili ne znam gdje sve. Moramo vidjeti oko poreza na nepokretnosti, moramo vidjeti šta je za zadovoljenje životnih potreba. Moramo vidjeti kakao i na kakav načind a stimulišemo građane da taj novac uđe u opticaj, da on bude vidljiv, da on bude dio pokretačkog sistema, potrošačkog sistema Republike Srpske“, izjavio je Savo Minić. 

Plan save Minića ima jedan mali proble. Gdje to građani u Republici Srpskoj mogu ulagati ušteđeni novac?

„Da imamo razvijeno finansijsko tržište, da imamo produbljeno finansijsko tržište i tržište kapitala, vi bi ste imali mogućnost da razmišljate o  ulaganju u akcije, u ulaganje u kupovinu obveznica, trezorskih zapisa, dakle da kroz ulaganje u finansijske intrumente ostvarite odgovarajuću kapitalnu dobit, međutim mi nemamo razvijeno tržište kapitala i shodno tome, onda to nije neka alternativa za neka ozbiljnija ulaganja“, zaključio je Porf. Dr Predrag Mlinarević sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočno Sarajevu. 

Pošto u Srpskoj ne postoji tržište za ulaganje kapitala, jedini zaključak je da je plan Vlade Srpske da ona raspolaže ušteđevinom građana kroz nametanje poreza na nepokretnosti, kojim bi kasnije bili isplaćivani dugovi i izgubljene arbitraže Srpske, ali i napunjeni džepovi onih bliskima vlasti. 

(BN) Foto: BN