EU mijenja odnos prema Zapadnom Balkanu: Dobija li BiH novu priliku?

Diplomate u Briselu i zemljama članicama sve više shvataju da pitanje proširenja EU na zapadni Balkan više nije samo ekonomsko pitanje, već i pitanje koje se duboko tiče suštinskog opstanka bloka.

Prvi obrisi nove političke realnosti pojavili su se nakon početka rata punog obima u Ukrajini u februaru 2022. godine, ali je prava prekretnica uslijedila tek u trenutku kada je administracija Donalda Trampa, predsjednika SAD, razvila svoju novu političku strategiju u kojoj Evropu više ne vidi kao partnera, već kao potencijalnog geopolitičkog konkurenta.

Istina, ovaj stav nije u potpunosti pretočen u američku politiku jer mnogi uticajni Trampovi saradnici, poput Marka Rubija, američkog državnog sekretara, smatraju da je u američkom interesu održati tijesno partnerstvo s evropskim saveznicima, što je ovaj diplomata pokazao i u nedavnom govoru koji je održao u Atini.

Proširenje postaje pitanje evropske bezbjednosti i globalnog uticaja

Bilo kako bilo, evropski zvaničnici, čak i u zemljama bliskim Trampu, shvataju da je jača diplomatska prisutnost na globalnom nivou pitanje suštinskog opstanka EU.

U tom smislu, postoji jasno shvatanje da EU, ako nije u stanju da riješi problem zapadnog Balkana, regiona koji se praktično nalazi u njenom unutrašnjem dvorištu, gubi kredibilitet na globalnom nivou.

Ovo je dobra vijest za zemlje zapadnog Balkana, uključujući potencijalno i BiH, ako nove vlasti pokrenu evropske reforme, jer prvi put nakon dugo vremena pitanje proširenja više nije samo kurtoazna izjava koju povremeno daje evropski komesar za proširenje.

Ćerimagić: Samit EU mogao bi dati značajan podsticaj proširenju

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za „Nezavisne“ kaže da je Antonio Košta, predsjednik Evropskog savjeta, u dnevni red narednog samita zemalja članica uključio i ozbiljnu raspravu o pitanju proširenja.

Ćerimagić ocjenjuje da se radi o značajnom sastanku od kojeg ne treba imati prevelika očekivanja, ali smatra da bi on mogao dati i ozbiljan podsticaj.

„Ovaj samit bi mogao da na neki način pomogne da u decembru imamo puno konkretniju sliku, prije svega šta će biti s Crnom Gorom i njenim članstvom, pa onda i u kom pravcu će se kretati proces sa drugim zemljama – da li se ostaje pri trenutnom pristupu da zemlje imaju kompleksan, parcijalan ili stepenasti pristup jedinstvenom tržištu EU, institucijama i budžetu EU, ili će to biti neki konkretniji, jednostavniji i punoznačajniji okvir za te zemlje“, smatra Ćerimagić.

Ovo, praktično, znači da činjenica da je EU svjesna značaja regiona i korištenja procesa proširenja kao instrumenta jačanja uticaja na region ne znači ujedno da je riješila problem kako taj pristup ostvariti u praksi i postići konsenzus unutar EU.

„Da li će biti političke sposobnosti, mudrosti i volje da se ide u tom pravcu, barem iz ovog dokumenta koji je od strane Komisije prošao i sad se objavljuje, još uvijek nije jasno“, smatra Ćerimagić.

BiH pred novom prilikom: Hoće li domaći lideri odblokirati evropski put?

Kada je riječ o BiH, sada je na domaćim liderima da li će iskoristiti ovu priliku i odblokirati proces funkcionisanja vlasti na nivou BiH.

Motiv koji je SNSD imao za blokadu – miješanje američke administracije – sada je nestao jer je barem zvaničan stav Vašingtona da se više neće miješati u unutrašnje odnose u BiH i da će se fokusirati isključivo na partnerstvo i biznis.

I HDZ je na neki način imao interes u blokadi jer je bio nezadovoljan statusom Hrvata, posebno kada je u pitanju činjenica da je u Predsjedništvu BiH sjedio Hrvat kojeg većina Hrvata ne vidi kao svog političkog predstavnika.

S obzirom na to da su sve ove prepreke nestale, ostaje da se vidi da li je blokada evropskog puta bila motivisana miješanjem sa strane ili postoji suštinska želja da se spriječi evropski put BiH.

(Nezavisne) Foto: Tanjug/AP