Cerić: Zašto se želim politički angažovati

Nakon prvih spekulacija u javnosti da će osnovati novu političku stranku Cerić je otkrio da će se, zapravo, na narednim bh. izborima najvjerovatnije kandidovati za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

O vrsti angažmana na narednim izborima i političkoj klimi u BiH za Al Jazeeru kaže:

Cerić: Mislim da u Bosni i Hercegovini ima dovoljno, neki kažu i previše, političkih stranaka. Međutim, neki misle da su postojeće političke stranke potrošene, da su bezidejne, da su bezvoljne, da su politički neinventivne, da su se zatvorile i ogradile željeznom ogradom, da nisu u stanju da skupe dragocjenu energiju u ljudima koji znaju, hoće i mogu da izvedu naše društvo i našu državu iz jasne letargije i beznadežnosti te da je zbog toga potrebna nova politička snaga, nova i drugačija politička stranka sa jasnom vizijom i uvjerljivim programom za stvarne promjene nabolje.

Većina ljudi sa kojim sam razgovarao misli da je vrijeme da se ponudi slobodna i nezavisna politička alternativa koja bi objedinila slobodne i nezavisne pojedince, organizacije i institucije ka zajedničkom cilju moralne obnove društva i jačanju državnosti Bosne i Hercegovine. Otuda se pojavila i ideja o slobodnom i nezavisnom predsjedničkom kandidatu u Bošnjaka.  

Šta Vas je motivisalo da se politički angažujete?

Cerić: Prvi i najvažniji motiv je osjećaj dužnosti prema domovini, a to je da učinim sve što je u mojoj moći da našoj djeci, našim unucima bude bolja i sigurnija budućnost, da žive u slobodi od straha i siromaštva. Osjećam da je moguće teško stanje u društvu i državi mijenjati nabolje sa iskrenom namjerom, kvalitetnim znanjem i vrijednim radom.  
 
Mislite li da je Bošnjacima potrebna nova politička opcija i šta generalno mislite o funkciji članova Predsjedništva, a budući da oni imaju prilično limitirana ovlaštenja?

Cerić: Funkcija, ma koja bila, ne čini čovjeka važnim i uticajnim, već čovjek svojim radom čini određenu funkciju važnom i uticajnom. Mislim da je funkcija člana Predsjedništva važna i uticajna i može pokrenuti mnoge stvari naprijed, posebno na planu međunarodne afirmacije države, ali i na domaćem planu član Predsjedništva može i treba biti faktor spajanja različitosti i promotor jedinstva za opšte dobro svih.

Gdje, prema Vašem mišljenju, najviše griješe bh. političari?

Cerić: Ne želim govoriti o greškama političara. Neka o tome svoj sud daju birači na sljedećim izborima. Oni najbolje znaju koliko ih košta nesposobnost današnje političke elite da nađu razumna politička i ekonomska rješenja za društvo i državu.

U svijetu ima primjera gdje su bivši visokopozicionirani vjerski lideri ulazili u politiku, neki su bili i predsjednici, ali u BiH to baš i nije slučaj.

Postoji li strah da bi se, u slučaju Vašeg političkog angažmana, to moglo percipirati kao da težite ka uspostavljanju teokracije?
Cerić: Mislim da ljudima koji su slobodni od predrasuda i nezavisni od interesnih grupe ne smeta ničija vjera, kultura i nacija. Slobodni i nezavisni ljudi cijene svakog čovjeka koji svojim radom doprinosi boljitku društva i afirmaciji države.

Moje znanje o vjeri i moralu je moja prednost i bogatstvo. Zbog toga, nije primjereno da se "pripadnike ostala dva naroda" optužuje za netoleranciju prema mojoj vjeri i moralu, kao i mojoj profesionalnoj pozadini.

Zakoni su mrtvo slovo na papiru sve dok ne dođu u srca onih koji su zaduženi da provode zakon radi zaštite javnog dobra.

Nisam čuo nijednu ružnu riječ ni od jednog pripadnika iz ostala dva naroda u vezi s tim pitanjama.  Na kraju krajeva, zna se da Bosna i Hercegovina nije teokratska, već demokratska država, a to znači narod bira svoje predstavnike iz različitih slojeva društva.

Ti narodni predstavnici koji mogu, ali ne moraju, imati vjersko znanje i uvjerenje donose zakone po kojima se upravlja državnim poslovima, a budući da u Bosni i Hercegovini vlada pozitivni sekularizam.

Na koji dio glasačkog tijela računate u BiH, u slučaju kandidature za bošnjačkog člana Predsjedništva, a budući da je sigurno da nećete biti jedini kandidat?

Cerić: Pošto se još nisam odlučio, ne mogu vam na to pitanje odgovoriti, ali mogu kazati da cijenim slobodne i nezavisne pojedince koji će, uvjeren sam, donijeti prevagu na sljedećim izborima.

Bosna i Hercegovina je, prema Indeksu Transparency Internationala na 77. mjestu po korupciji u svijetu, a od država bivše Jugoslavije ona to neslavno mjesto dijeli sa Srbijom i samo je Kosovo iza nje. Zašto je bh. društvo toliko korumpirano i kako se boriti protiv tog društvenog zla?

Cerić: Zna se da je korupcija zloupotreba povjerene ovlasti za privatnu korist. Prema tome, korupciju proizvode ljudi koji imaju vlast i moć, ali nemaju moral. Stoga, korupcija pogađa svakog onog koji zavisi od moralnog integriteta tih kojima je data vlast i moć da odlučuju o njihovoj sudbini.

Dakako, bolest nemoralnog odnosa prema javnom dobru najbolje se liječi moralnom obukom, a jedna od tih obuka je dosljedna primjena zakona kojim se sprečava proizvodnja i širenje korupcije u društvu. Ti antikorupcijski zakoni postoje u knjigama, ali ne i u srcima ljudi koji treba da ih sprovode. Jer zakoni su mrtvo slovo na papiru sve dok ne dođu u srca onih koji su zaduženi da provode zakon radi zaštite javnog dobra.

Prema tome, korupciju u društvu treba liječiti na dva načina: moralno i zakonski. Ovaj prvi način se ponese iz kuće, razvija se u školi i održava kroz javni odgoj, a ovaj drugi je ostvarljiv uspostavljanjem  društvene pravde, gdje su svima osigurana prava, gdje svi imaju jednake prilike za korišćenje javnog dobra, a to znači da država i društvo treba da budu tako organizirani da niko nema potrebe da se služi nemoralnim i nezakonitim radnjama da bi ostvario svoje pravo.