Nakon poplava: Zaglavljeni u pogrešnoj vlasti

Poplavama je pogođeno preko 50 opština u cijeloj državi. Preko 42,5 hiljade osoba je evakuisano iz kriznih područja, dok ih je više od 20.000 smješteno u kolektivne centre i kasarne.

Iako je riječ o preliminarnoj procjeni štete, ekonomski analitičari kažu da se ona već sada može mjeriti u milijardama konvertibilnih maraka i da BiH predstoji dugotrajan i težak oporavak.

Oporavak opština pogođenih poplavama i klizištima u BiH, a prema preliminarnim podacima više ih je od 50, trajaće godinama.

U BiH, koja je i prije poplava bila u dubokoj ekonomskoj krizi, saniranje šteta moglo bi da traje i više od 10 godina.

Visinu šteta u ovom trenutku ne može niko da precizira, no već je sada izvjesno, a prema preliminarnim podacima koje su saopštile državne institucije, da će se ona mjeriti u milijardama konvertibilnih maraka.

Zvanični podaci, najavljeno je, biće saopšteni sredinom narednog mjeseca, a o onim prvim, preliminarnim govorio je predsjedavajući Savjet ministara BiH Vjekoslav Bevanda:„Preliminarne procjene govore da je sa svojih ognjišta pomjereno više od 950.000 stanovnika, devastirano više od 100.000 stambenih objekata i zgrada, više od 230 škola i zdravstvenih ustanova, o ogromnim štetama u poljoprivrednim gazdinstvima, industrijskim objektima, prometnoj infrastrukturi. Posebno izražen problem predstavlja ogroman broj klizišta.“

Prema podacima Ministarstva bezbjednosti BiH, 10.000 kvadratnih kilometara zemlje je pogođeno poplavama i klizištima. Preko 42,5 hiljade osoba je evakuisano iz kriznih područja, dok ih je više od 20.000 smješteno u kolektivne centre i kasarne.

Ekonomski analitičari kažu da se na osnovu ovih podataka može govoriti o milijardama maraka štete.„Ako je društveni proizvod BiH oko 25 milijardi, a da je sigurno 20 posto uništeno ovom elementarnom nepogodom, to znači da se to penje od tri, četiri do pet milijardi“, kaže ekonomski analitičar Aleksa Milojević.

U Privrednoj komori BiH kažu da su posljedice poplava ogromne, no da se ne može govoriti o trajnom gubitku radnih mjesta u realnom sektoru i poljoprivredi.

„Kada je riječ o poljoprivredi, trenutno je možda gubitak tih i takvih radnih mjesta masovniji, međutim, tu je moguće, ukoliko zemljište nije dugoročno stradalo, da se ta radna mjesta relativno brzo i obnove, u najgorem slučaju sljedeće sezone, zavisno koja je kultura u pitanju. U industrijskim kapacitetima je definitivno teže obnoviti radno mjesto ukoliko je neka fabrika u potpunosti stradala jer su potrebna uglavnom višemilionska ulaganja u infarstrukturu i drugo“, pojašnjava Igor Gavran iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Četrdeset posto teritorije RS poplavljeno

Sa prvim procjenama šteta izašli su i u Vladi RS. Navode da je poplavama pogođeno 58 posto ukupnog stanovništva i 40 posto teritorije ovog entiteta.

Uništeno je najmanje 60 posto stočnog fonda, a mnogi objekti nepopravljivo su stradali i moraće biti srušeni.

„Okvirne procjene govore da bi to moglo ići do 15 posto bruto domaćeg proizvoda na godišnjem nivou, što je strašna cifra. To je razmjera ratnih razaranja“, kazao je predsjednik Narodne skupštine RS-a Igor Radojičić.

Ekonomista Aleksa Milojević kaže da je ovo strahovit udar za ekonomiju u cijeloj BiH, koja je ionako bila na koljenima.

On jedino rješenje za brži oporavak države vidi u političkim promjenama:„Da dođe do promjene vlasti i da se dođe do vlasti koja bi bila u stanju da počne da zapošljava i da bogati ovaj narod. To bi bio najbolji način sanacije ove štete. Inače, ova vlast nije u stanju da sanira ovu štetu zbog toga što nije u stanju da pravi razvoj. I ova će vlast samo napraviti još veću štetu na ovu štetu.“

Ovu izjavu dodatno potvrđuje i sve ono što ovih dana rade i govore bh. političari.

Tako je ministar spoljnih poslova Zlatko Lagumdžija, umjesto da zasuče rukave i s ostalim ministrima radi na sprječavanju malverzacija oko humanitarne pomoći koja stiže u ugrožena područja, slikovito objasnio šta treba da se radi:„Kako možemo pozivati ljude da nam pomažu ako se stalno širi, vjerovatno s pravom u velikoj mjeri, neka vrsta klime da će sve što se skupi biti pokradeno? Jedino još što mogu reći, dabogda mu poplava u spavaćoj sobi bila ko marke uzeo.“

A državni su poslanici informaciju o štetama od poplava iskoristili da namire svoja stranačka prepucavanja. Ko je i zašto kriv, ko je šta radio a šta nije, ni riječi o onome šta će uraditi.

„Ja dolazim iz poplavljene opštine u koju je delegat iz SNSD-a Saša Košarac došao sa jednim kamionom sa kamerama RTRS-a i rekao da je dovezao taj kamion za raščišćavanje terena. Kad su se kamere RTRS-a ugasile, otišao je zajedno sa tim kamionom“, rekla je Aleksandra Pandurević iz SDS-a.

Prozvani iz SNSD-a nisu ostali bez odgovora.

„Kupite preko svojih aktivista tu pomoć u stanove da bi kupili izbore konzervama. To radi SDS“, odgovorio je Milorad Živković

.Na pitanje, kada bi sve bilo idealno u BiH, kao što nije, koliko vremena će zemlji trebati da se oporavi, odgovara ekonomista Aleksa Milojević:„Postoje potencijali, postoje mogućnosti. Mi smo se zaglavili u pogrešnoj vlasti - i kad bi se vlast promijenila, kad bi se promijenio način  vladanja, mi bismo za 10 godina u BiH ponovo bili jedan sretan narod i mogli bismo da budemo svi zaposleni i tri, četiri puta bogatiji nego što smo sada.”