Čiji je imovinski karton i dalje tajna u BiH?

Funkcioneri u BiH po zakonu moraju prijavljivati imovinske kartone i oni moraju biti dostupni javnosti. Međutim u praksi je to sasvim drugačije. Za nosioce pravosudnih funkcija važe drugačija pravila, pa je do imovinskih kartona, recimo članova Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, nemoguće doći jer se pozivaju na Zakon o zaštitu ličnih podataka.

“Još nema spremnosti da se to pitanje uredi. Isti problem je i sa sukobom interesa. Sada je na snazi odredba po kojoj advokati članovi Viskokog sudskog i tužilačkog savjeta imenuju tužioce i sudije u pravosuđu BiH. To je samo po sebi u startu sukob interesa”, smatra portparol Transparensija Ivana Korajlić.

“Nosioci pravosudnih funkcija u BiH jednom godišnje Viskokom sudskom i tužilačkom savjetu podnose finansijski izvještaj, koji nije klasičan imovinski karton i koji po zakonu nije dostupan javnosti”, kaže predsjednik Savjeta Milan Tegeltija i dodaje da nema ništa protiv da se zakon u toj oblasti promijeni. Na pitanje da li bi svoj imovinki karton dostavio javnosti odgovara:

“Naravno, nemam nikakav problem sa tim da moj imovinski karton bude dostupan javnosti jer mislim da bi svaki javni službenik koji tako nešto odbije doveo u pitanje svoj kredibilitet".

Tegltija ističe i da bi se iz imovinskih kartona moglo provjeriti da li nečija imovina odgovara njegovim primanjima.

“Ukoliko imovina ne odgovara prihodima to definitivno može da bude sumnjivo. Čak i u kriminalistici jedan od osnova za neke istrage je naglo bogaćenje. Ukoliko imovina koju imate ne odgovara vašim prihodima onda ima dovoljno osnova za pitanje odakle vam to”, ističe Tegeltija.

Nažalost svedoci smo da se u BiH svako postavljanje pitanja odakle funkcionerima imovina, nesrazmjerna njihovim primanjima, tumači kao udar na institucije, rušenje ustavnog poredka i slično. Možda bi po tom pitanju trebali da se ugledamo na susjednu Srbiju, koja tvrdi da je uspjela da disciplinuje svoje funkcionre.

“Svi podnose imovinske kartone, sve se redovno provjerava i sve je veći broj sankcionisanih”, tvrdi Slaviša Mališić iz Agencije za borbu protiv korupcije Srbije.

“Po našem zakonu neprijavljivanje ili lažno prijavljivanje imovine podliježe sankciji od 6 mjeseci do 5 godina zatvora. Podnosili smo krivične prijave protiv bivšeg ministra odbrane, protiv ministra zdravlja, a podnijeli smo i preporuku za razrješenje aktuelnog ministra pravde. Radimo maksimalno i nikoga ne štedimo”, ističe Mališić.

U BiH nažalost svake vrste sankcija pošteđeni su moćni i bogati dok obični građani snose sankcije i za neplaćanje raznih taksi.

BN televizija