Klinton tražio vojnu akciju 1992. u BiH

To proističe iz kolekcije pres-klipinga iz tadašnje predizborne kampanje, koju je nekoliko američkih medija pripremilo i analiziralo u kontekstu sadašnje predizborne kampanje i šansi da Hilari Klinton, najizgledniji predsjednički kandidat Demokratske stranke i supruga ovog bivšeg američkog predsjednika, pobijedi potvrđenog republikanskog kandidata Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u novembru.

Nama je najzanimljiviji dio koji se odnosi na BiH i međusobno prepucavanje Bušovog i Klintonovog tabora o tome ko ima više iskustva u spoljnoj politici, koje su dokazivali na politikama koje treba voditi prema BiH.

"Jedna od izjava o političkim smjernicama za BiH koja je u javnosti prošla potpuno nezapaženo je saopštenje iz Klintonovog tabora u kojem su zahtijevali da Buš zatraži odobrenje UN-a za selektivno bombardovanje srpskih meta u BiH", navedeno je u jednom od pres-klipinga.

Kako je navedeno, ove Klintonove pozive Bušov portparol Marlin Ficvater proglasio je "lakomislenim", a za Klintona i Gora rekao da su "daleko od toga da budu sposobni da vode zemlju".
"To što oni govore, meni liči na površnost koja ukazuje na to da bi njih dvojica (Klinton i Gor) trebalo da urade zaostali domaći zadatak iz spoljne politike. Jasno je da Klinton nema predstavu o političkoj kompleksnosti u bivšoj Jugoslaviji", rekao je Bušov portparol.

Klinton je, pak, odgovorio da Buš ne pokazuje liderstvo na Balkanu, čak ni namjeru da uvede jače sankcije Srbiji.

"Treba jasno da kažemo da ćemo, ne samo pojačati sankcije protiv Srbije na isporuke oružja, nego da ćemo uvesti sankcije i na naftu i druge potrepštine koje Miloševićev režim drže na životu.

Evropske i američke pomorske snage na Jadranu treba da dobiju dozvolu UN-a da zaustave sva plovila i vrše inspekcije brodova koji idu, ne samo ka Srbiji nego i ka njenoj saveznici Crnoj Gori", rekao je Klinton u odgovoru na ove napade iz Bušovog tabora.

Buš je, pak, odbacio optužbe za neodlučnost i nezrelost u spoljnoj politici, ukazujući na završene operacije u Iraku, kojima je oslobodio Kuvajt i iz te zemlje izbacio snage Sadama Huseina.

Kao što smo već opširno pisali na osnovu deklasifikovanih dokumenata, Bil Klinton je, kad je postao predsjednik, obećao Bošnjacima da će ih podržati, a onda je promijenio mišljenje i pristao i na srpske i hrvatske zahtjeve.

Izvor: Nezavisne novine