Zašto je proces protiv Čauševića stopiran?

Više od dvije godine prošle su kako je u spektakularnoj akciji SIPA-e uhapšen Kemal Čaušević, bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH. U policijskoj akciji „Pandora“, Čaušević je uhapšen zajedno sa 53 osobe, a među njima i 30 pripadnika UIO i carinskih terminala, piše novinska agencija Patria.

Čaušević i ostali uhapšeni su zbog koruptivnih krivičnih djela organiziranog kriminala, carinskih i poreskih utaja, pranja novca i zloupotrebe položaja ili ovlašćenja u vezi sa uvozom tekstilne i druge robe u BiH.

U međuvremenu, veći dio uhapšenih, među kojima i Čaušević pušten je na slobodu.

Iako je u svom iskazu bivši direktor UIO BiH naveo konkretna imena visokorangiranih aktuelnih i bivših funkcionera SDA, HDZ BiH i SNSD-a, te u šta su sve upleteni, ako je suditi po ćutanju Tužilaštva BiH nije se puno toga uradilo.

Patria je u dva navrata poslala upit Tužilaštvu BiH sa pitanjima vezanim za slučaj "Pandora", odnosno konkretno dokle se stiglo sa istragom, ali odgovora nije bilo dobili.

Podsjećanja radi, u svom iskazu Čaušević je priznao istražiocima Tužilaštva BiH da je na insistiranje Dragana Čovića UIO 2009. godine kupio zgradu Sokola u Mostaru, po cijeni od 2 miliona KM, iako je vještak procijenio da ta zgrada vrijedi tek oko 900.000 KM.

Čaušević je u svom iskazu naveo da je Milorad Dodik dugo vremena od njega tražio da na mjesto pomoćnika direktora Sektora za carine postavi Zdravka Cvjetinovića koji je u akciji ''Pandora'' uhapšen kao drugi najvažniji čovjek u aferi teškoj preko dvije milijarde KM.

"Milorad Dodik dugo vremena je vršio pritisak na mene da na mjesto šefa carina stavim Cvjetinovića, a na mjesto šefa Odjeljenja za kontrolu velikih poreskih obveznika Dubravka Prstojevića. U tim pritiscima učestvovao je i Velibor Šotra, osoba vrlo bliska Miloradu Dodiku", izjavio je Čaušević.

On tvrdi da Dodiku nije izašao u susret po pitanju Prstojevića jer za tako nešto nije bilo zakonskih mogućnosti, ali da je jedna od prvih odluka njegovog nasljednika u direktorskoj fotelji Mire Džakule bila upravo postavljanje Dubravka Prstojevića na poziciju koju je tražio Dodik.

Dobar dio Čauševićevog iskaza odnosi se na ''usluge'' koje je od njega tražio Nikola Špirić, a koje su se odnosile na povrat poreza, oslobađanje od carine i zapošljavanje. Čaušević je, takođe, optužio Špirića za uzimanje mita.

Odmah nakon imenovanja na poziciju predsjedavajućeg Savjeta ministara, Špirić je od Čauševića zatražio da Goranu Marinkoviću, odnosno njegovom preduzeću ''Marinković Comerc'', vrati porez od 500.000 KM. Akt Poreske uprave Republike Srpske kojim se zahtijevao povrat PDV-a bio je nečitko potpisan i nije se vidjelo ko je njegov potpisnik pa je Čaušević zadužio svog pomoćnika Dževada Nekića da provjeri o čemu se radi.

"Vrlo brzo, možda poslije pola sata, nazvao me Špirić i verbalno me napao i stavio mi do znanja da nije zadovoljan mojim ponašanjem. Obratio mi se riječima: 'Nisam to očekivao od tebe, lijepi moj direktore'. Bilo mi je jasno da nešto nije uredu, jer što bi se on brinuo o nečemu što je zakonito, a ukoliko je sve čisto, zašto bi bilo kome smetalo da se provjeri", naveo je Kemal Čaušević u svojoj izjavi.

Pola miliona je, priznao je, nakon Špirićeve intervencije vraćeno bez dodatnog problematizovanja firmi ''Marinković Comerc'' jer ''nije želio da remeti dobre odnose sa premijerom''.

"To je osoba (Marinković, op.a.) koja ima specijalan odnos sa Nikolom Špirićem i Špirić mu koristeći svoj položaj konstantno pomaže. Marinković je bio predmetom naše istrage u isto vrijeme za praktično iste stvari kao poznati slučaj ''Čago'' (utaja poreza i pranje novca, op.a. ) u kojem je podignuta optužnica, tvrdi Čaušević, objašnjavajući da je i u slučaju Marinković UIO podnijela izvještaj, ali da istraga nikada nije završena i provedena jer je ''bio zaštićen', kazao je Čaušević.

( S.B./Patria)
(Foto: Klix.ba)