Miholjdan: Šta valja, a šta ne valja raditi?!

Sudeći prema narodnom vjerovanju, danas bi trebao da bude lijep i sunčan dan i da doživimo Miholjsko ljeto. Naime, Srpska pravoslavna crkva obilježava praznik svetitelja i velikog podvižnika hrišćanske vjere Kirjaka Otšelnika koji je u narodu poznat kao Miholjdan. Prema narodnom vjerovanju, poslije ovog sveca nastupa prava jesen, koja je kalendarski već uveliko počela.

Na današnji dan smjenjuju se ljeto i jesen, pa su oktobarski topli dani vezani za ovaj narodni i vjerski praznik poznati kao Miholjsko ljeto.

Stari ljudi vjeruju da na Miholjdan ne treba obavljati kućne poslove, usisavati, spremati i slično jer, kako kažu, treba prvo posvršavati sve poslove napolju koji ne mogu da čekaju zimu i hladnoću.

Sveti Kirjak, koga smatraju stubom hrišćanstva i uzorom monaških vrlina, rođen je u Korintu krajem četvrtog vijeka.

Čitajući Sveto pismo, veoma rano je počeo da se divi ustrojstvu spasenja ljudskog roda, a u želji da živi duhovni život, otišao je u Jerusalim i zamonašio se. Posle toga je promenio nekoliko manastira i posvetio se borbi protiv jeresi.

Iako je cio život proveo u strogom postu, predanje kaže da je bio krupan čovjek. Čak je pred kraj života boravio u monaškoj porodici Svetog Haritona, gdje su monasi jeli jedanput dnevno nakon što padne mrak.

Monasi su ga poštovali jer je tješio i iscjeljivao bolesne i nevoljne.

Doživio je 109. godinu, a posljednje godine života proveo je u pustinji gde je i umro.

U pravoslavnom kalendaru se na ovaj praznik pominje i osveštanje bazilike Svetog Mihaila u okolini Rima, što je i objašnjenje za naziv praznika.

(Telegraf.rs)