I dobrovoljci solunci zaslužni za stvaranje kraljevine SHS

Opština Foča je prema dosad poznatim istorijskim podacima dala 570, Rudo više od 300, Sokolac 360, Rogatica isto toliko dobrovoljaca, a za Višegrad još ne postoje tačni podaci, ali je sigurno da ih je, s obzirom na to da je ovo granična opština prema Srbiji, bilo više stotina.

Svi solunci, kako su ih popularno zvali, dobili su Spomenice i dobrovoljačku zemlju.

Vera Krsmanović iz Višegrada napisala je i knjigu o svom djedu, dobrovoljcu, soluncu Kostadinu Tasiću. „Djed mi je kad sam odrasla pričao kako je pješice prešao albanske gudure, skoro bos i bez hrane, oporavljao se na Krfu i kako su željno isčekivali prve borbe na Kajmakčalanu da bi bili bliže svojoj Srbiji i svom rodnom kraju", priča Krsmanovićeva.



Kostadin je i ranjen u kajmakčalanskoj bici, gdje je u rovu pod zemljom proveo dvije godine. „Suze su mu uvijek potekle kad je pričao kako je u zemunici sa najbližim drugovima slavio krsnu slavu Svetog Nikolu, a na trpezi, na improvizovanom stolu bilo je samo hljeba i soli, ali je slavska svijeća gorjela do zore", kaže Krsmanovićeva.



Ona se odlučila da priču o djedu napiše i iz drugog razloga. „Rođena sam i odrasla na dobrovoljačkoj zemlji u Bosanskoj Jagodini koju je kralj Aleksandar u znak zahvalnosti dodjelio dobrovoljcima iz tadašnje Bosne, pa i mom djedu. Tu nam je i porodična kuća, a na njenom pragu je u topla ljetna predvečerja djed po stoti put pričao svoje doživljaje iz rata sjećajući se svakog detalja", veli Krsmanovićeva.

U višegradskom kraju samo familija Tasić dala je devet solunaca.

U Štrpcima kod Rudog 1940. godine podignuta je spomen-kapela u kojoj su sahranjene kosti oko 400 srpskih dobrovoljaca iz Višegrada i Rudog. Među njima je bilo i 12 djevojaka, od kojih pet iz porodice Lindo iz Prelova kod Višegrada.

BN televizija(R.T.)