Rezovi: MMF traži registar zaposlenih
Vlada Republike Srpske ima obavezu da, do septembra ove godine, utvrdi koliko ima zaposlenih koji platu primaju iz budžeta.
Republika Srpska
Pomoć u izradi registra zaposlenih u javnom sektoru, koji traži Međunarodni monetarni fond (MMF), pružiće Svjetska banka, a predsulov je za donošenje Operativnog plana za smanjenje ukupne potrošnje na plate i broja zaposlenih, koje se očekuju i u narednoj godini.
"Registar je u fazi razvoja i biće osnova za detaljnu analizu svakog radnog mjesta pojedinačno te izradu planova za smanjenje zaposlenih u srednjem roku sa ciljem uspostavljanja efikasnije javne uprave", navedeno je u Strateškom planu Vlade Republike Srpske za smanjenje ukupne potrošnje na plate za period od 2017. do 2019.
U Udruženju “Nova Srpska” ističu da tačan broj javnih službenika u Srpskoj ne znaju ni u Agenciji za državnu upravu Srpske, niti u bilo kojoj drugoj vladinoj instituciji ili ministarstvu.
"Nemoguće je na ozbiljan način planirati reformu javne uprave kad se uopšte ne zna koliko javnih službenika imamo na republičkom i lokalnim nivoima", kaže Milko Grmuša, izvršni direktor Udruženja.
Napominje da u javnom sektoru postoji tendencija da se izbjegavaju podaci o zaposlenima na određeno vrijeme, kao i o angažovanima po osnovu obavljanja privremenih i povremenih poslova, ugovora o djelu i drugim načinima trošenja javnog novca.
"To je i glavni razlog zbog kojeg Svjetska banka i MMF, kao naši najveći povjerioci, insistiraju na decidnim podacima o svim aspektima javne potrošnje, od čega plate i naknade zaposlenih predstavljaju jednu od najznačajnijih stavki", ističe Grmuša.
On napominje da je ovo udruženje još prije nekoliko godina predložilo kreiranje elektronskog javnog registra svih javnih službenika.
"Registar bi sadržavao imena i prezimena ljudi, njihovu radnu poziciju ili funkciju, kratku biografiju sa listom njihovih prethodnih radnih mijesta i pregled njihovih radnih obaveza i zaduženja. Takođe, u tom registru bi bili sadržani i svi podaci o eventualnim disciplinskim i drugim mjerama izrečenim protiv službenika, odnosno sami građani bi imali pravo da u taj registar u folder konkretnog službenika ostave, pod svojim imenom i prezimenom, primjedbu na njegov rad, kao i razloge te primjedbe i dokaze koji potkrepljuju tu primjedbu", navodi Grmuša.
Registar bi, dodaje on, trebalo da sadrži informacije i o korišćenju službenih vozila i troškovima reprezentacije.
"Tako bi se značajno smanjila mogućnost netransparentnih zapošljavanja kojima se suštinski krše prava svih onih koji pokušavaju da konkurišu za rad u javnom sektoru, a nemaju iza sebe političku podršku", naglašava Grmuša.
Ekonomista Svetlana Cenić kaže da je nejasno kako Vlada Republike Srpske ne zna koliko ima zaposlenih i kome daje platu.
"Sad treba da se pravi nekakav registar koji će ko zna koliko da košta, a još 2005, kada sam ja bila ministar finasija, poimenice smo, bez ijedne marke, popisali sve zaposlene, koji sada, naravno, ima puno više", kaže Cenićeva.
Statistički podaci pokazuju da se broj zaposlenih u državnoj upravi, obrazovanju i zdravstvu sa 50.700 u 2005. povećao na preko 64.000, koliko ih je bilo u prošloj godini.
Koga i za šta plaćamo
Milko Grmuša kaže da registar treba da pokaže ne samo koliko imamo javnih službenika nego i ko su ti ljudi, sa kakvim biografijama su dobili posao, te kakvi su im radni uspjesi i dostignuća.
"Cilj je da dobijemo transparentan registar u kojem bi tačno znali koga i za šta plaćamo", naglašava Grmuša.
"Registar je u fazi razvoja i biće osnova za detaljnu analizu svakog radnog mjesta pojedinačno te izradu planova za smanjenje zaposlenih u srednjem roku sa ciljem uspostavljanja efikasnije javne uprave", navedeno je u Strateškom planu Vlade Republike Srpske za smanjenje ukupne potrošnje na plate za period od 2017. do 2019.
U Udruženju “Nova Srpska” ističu da tačan broj javnih službenika u Srpskoj ne znaju ni u Agenciji za državnu upravu Srpske, niti u bilo kojoj drugoj vladinoj instituciji ili ministarstvu.
"Nemoguće je na ozbiljan način planirati reformu javne uprave kad se uopšte ne zna koliko javnih službenika imamo na republičkom i lokalnim nivoima", kaže Milko Grmuša, izvršni direktor Udruženja.
Napominje da u javnom sektoru postoji tendencija da se izbjegavaju podaci o zaposlenima na određeno vrijeme, kao i o angažovanima po osnovu obavljanja privremenih i povremenih poslova, ugovora o djelu i drugim načinima trošenja javnog novca.
"To je i glavni razlog zbog kojeg Svjetska banka i MMF, kao naši najveći povjerioci, insistiraju na decidnim podacima o svim aspektima javne potrošnje, od čega plate i naknade zaposlenih predstavljaju jednu od najznačajnijih stavki", ističe Grmuša.
On napominje da je ovo udruženje još prije nekoliko godina predložilo kreiranje elektronskog javnog registra svih javnih službenika.
"Registar bi sadržavao imena i prezimena ljudi, njihovu radnu poziciju ili funkciju, kratku biografiju sa listom njihovih prethodnih radnih mijesta i pregled njihovih radnih obaveza i zaduženja. Takođe, u tom registru bi bili sadržani i svi podaci o eventualnim disciplinskim i drugim mjerama izrečenim protiv službenika, odnosno sami građani bi imali pravo da u taj registar u folder konkretnog službenika ostave, pod svojim imenom i prezimenom, primjedbu na njegov rad, kao i razloge te primjedbe i dokaze koji potkrepljuju tu primjedbu", navodi Grmuša.
Registar bi, dodaje on, trebalo da sadrži informacije i o korišćenju službenih vozila i troškovima reprezentacije.
"Tako bi se značajno smanjila mogućnost netransparentnih zapošljavanja kojima se suštinski krše prava svih onih koji pokušavaju da konkurišu za rad u javnom sektoru, a nemaju iza sebe političku podršku", naglašava Grmuša.
Ekonomista Svetlana Cenić kaže da je nejasno kako Vlada Republike Srpske ne zna koliko ima zaposlenih i kome daje platu.
"Sad treba da se pravi nekakav registar koji će ko zna koliko da košta, a još 2005, kada sam ja bila ministar finasija, poimenice smo, bez ijedne marke, popisali sve zaposlene, koji sada, naravno, ima puno više", kaže Cenićeva.
Statistički podaci pokazuju da se broj zaposlenih u državnoj upravi, obrazovanju i zdravstvu sa 50.700 u 2005. povećao na preko 64.000, koliko ih je bilo u prošloj godini.
Koga i za šta plaćamo
Milko Grmuša kaže da registar treba da pokaže ne samo koliko imamo javnih službenika nego i ko su ti ljudi, sa kakvim biografijama su dobili posao, te kakvi su im radni uspjesi i dostignuća.
"Cilj je da dobijemo transparentan registar u kojem bi tačno znali koga i za šta plaćamo", naglašava Grmuša.
Povezane vijesti
Francuzi pokušali da sruše tender za auto-put Rača-Bijeljina
Republika Srpska
0
Festival srpskih pjesama i igara u Istočnoj Ilidži
0
Kada stranački šef preuzme ulogu: Dodik zarobio institucije Republike Srpske
11
Razbijena kriminalna grupa: Droga sa Pala preko Sarajeva išla ka Zenici
2
Srđan Lakić: Laž je da napuštam Pokret Sigurna Srpska
3
Podrška Srpskoj ne znači poslušnost Miloradu Dodiku
12
Komentari (10)
brle
Poceo MMf da zavrce usi, cupanje tek sledi.
Prointer
Evo novog posla za Prointera i sina Igora jer sankcije koje su uvedene protiv presednika a time i RS nam ne mogu nista. Prointer je dobio novi posao u Hidroelektranama na Trebišnjici i time se pokazao kao jedini pouzdan dobavljac javnih preduzeca RS. Lijep pozdrav od ekipe iz Prointer.
Kiki
Cuj nezna niko...pa imaju kopije platnih lista i imana kome SE uplacuje ..IMA i cifra koja lova ode mjesecno na ta davanja. To DVA covjeka izracunsku Za dan.
Gok
I kurta i murta primani samo za glasove sve otpustit koji neispunjavaju i nemaju znanje a takih je vise od pola
MM
PREBACITI CE ONI NJIH U DRZAVNE KOMPANIJE KAO STO JE PRESLA GOSPODJA RADOICIC
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.