Šta je sa podjelom imovine SFRJ?
Sljedeći sastanak predstavnika bivših republika SFRJ o sukcesiji imovine nekadašnje države biće održan u Beogradu kako bi se dogovorili o podjeli 51 nekretnine vrijedne više od 110 miliona dolara.
Bosna i Hercegovina
Bivša SFRJ imala je 123 nekretnine širom svijeta koje je koristila za diplomatsko-konzularna predstavništva. Među državama koje su nastale raspadom SFRJ do sada su podijeljene 72 nekretnine.
Podijeljeni objekti
Podjela imovine koju je posjedovala Jugoslavija precizirana je kroz sedam aneksa: pokretna i nepokretna imovina, diplomatska i konzularna imovina, financijska potraživanja i dugovanja, arhiv, penzije, dugovanja i privatno vlasništvo.
U aneksu B najviše se odmaklo - od podijeljenih objekata Srbija je dobila 30, Republika Hrvatska 18, Slovenija i Bosna i Hercegovina po deset, te Makedonija četiri objekta.
“Naš je interes što je moguće prije okončati aneks B i jednostavno izići s čistom situacijom kako bismo i mi popisali u punoj mjeri svoju imovinu, napravili svoje planove upravljanja, održavanja, korištenja, prodaje, kupovinu, manjih zamjena - ima tu raznih modela”, rekao je za RTS sekretar Ministarstva spoljnih poslova Srbije Veljko Odalović.
Prodaja pet nekretnina
Podjela 51 nekretnine se čeka jer imovinsko-pravna pitanja s državama u kojima se one nalaze nisu riješena.
Sporni su objekti i zemljište u Adis Abebi, Nju Delhiju i Moskvi, pri čemu Odalović navodi da je Srbija insistirala da se Moskva i Nju Delhi posebno tretiraju zbog reciprociteta.
Srbija je na osnovi sporazuma koji su bili potpisani dala određene objekte u Beogradu i jednoj i drugoj strani i sada insistira na reciprocitetu, odnosno da se uzme u obzir ono što je dala drugima.
Za ukupno pet nekretnina - dvije u Njujorku i po jedna u Njemačkoj, Japanu i Švajcarskoj, države nasljednice dogovorile su da se one prodaju, a posao prodaje povjeren je jednom američkom agentu za nekretnine.
Ni jedna od zemalja nasljednica nije iznijela ponudu kupovine nekog od ovih objekata Ambasada SFRJ, iako je postojala i ta mogućnost.
Radi se o objektima koji su velike kvadrature, pa ni za jednu zemlju nasljednicu ne predstavljaju rentabilno trajno rješenje za smještaj diplomatsko-konzularnog predstavništva, piše Večernji.ba.
Izvor: RTS/Večernji.ba/Radiosarajevo.ba
Foto: Ilustracija(BN televizija)
Podijeljeni objekti
Podjela imovine koju je posjedovala Jugoslavija precizirana je kroz sedam aneksa: pokretna i nepokretna imovina, diplomatska i konzularna imovina, financijska potraživanja i dugovanja, arhiv, penzije, dugovanja i privatno vlasništvo.
U aneksu B najviše se odmaklo - od podijeljenih objekata Srbija je dobila 30, Republika Hrvatska 18, Slovenija i Bosna i Hercegovina po deset, te Makedonija četiri objekta.
“Naš je interes što je moguće prije okončati aneks B i jednostavno izići s čistom situacijom kako bismo i mi popisali u punoj mjeri svoju imovinu, napravili svoje planove upravljanja, održavanja, korištenja, prodaje, kupovinu, manjih zamjena - ima tu raznih modela”, rekao je za RTS sekretar Ministarstva spoljnih poslova Srbije Veljko Odalović.
Prodaja pet nekretnina
Podjela 51 nekretnine se čeka jer imovinsko-pravna pitanja s državama u kojima se one nalaze nisu riješena.
Sporni su objekti i zemljište u Adis Abebi, Nju Delhiju i Moskvi, pri čemu Odalović navodi da je Srbija insistirala da se Moskva i Nju Delhi posebno tretiraju zbog reciprociteta.
Srbija je na osnovi sporazuma koji su bili potpisani dala određene objekte u Beogradu i jednoj i drugoj strani i sada insistira na reciprocitetu, odnosno da se uzme u obzir ono što je dala drugima.
Za ukupno pet nekretnina - dvije u Njujorku i po jedna u Njemačkoj, Japanu i Švajcarskoj, države nasljednice dogovorile su da se one prodaju, a posao prodaje povjeren je jednom američkom agentu za nekretnine.
Ni jedna od zemalja nasljednica nije iznijela ponudu kupovine nekog od ovih objekata Ambasada SFRJ, iako je postojala i ta mogućnost.
Radi se o objektima koji su velike kvadrature, pa ni za jednu zemlju nasljednicu ne predstavljaju rentabilno trajno rješenje za smještaj diplomatsko-konzularnog predstavništva, piše Večernji.ba.
Izvor: RTS/Večernji.ba/Radiosarajevo.ba
Foto: Ilustracija(BN televizija)
Povezane vijesti
Gorivo u BiH skuplje nego u Sloveniji i Hrvatskoj
Bosna i Hercegovina
7
Otkriveno: Opasni otpad u Varešu odlagan blizu kuća
0
POSKOK otkrio detalje velike akcije u BiH - Uhapšeno 15 osoba
10
Centralna banka BiH pušta u opticaj nove kovanice
1
Velika akcija POSKOK-a: Zaplijenjeno 110 kg droge, među 11 uhapšenih nekadašnji pratilac Nenada Nešića
84
Uhapšen Tuzlak, pronađena tri kg droge i pištolj
2
Komentari (9)
Su(kobi)dovi
Eto dragi dusebriznici.Ostalo je jos tih 110 miliona dolara na raspolaganju, pa ih utrosite na primer, da se okreci ono (Titovo) sto nije unisteno. Ne bi li ipak nesto ostalo buducim generacijama.Naravno ako se te pare ne daju medjunarodnim sudovima jer nesto podeliti na Balkanu ne ide bez sukoba ili sudova.
historijska perspektiva
Podjela je jasna stvar: pola meni , a pola tebi..
Braca Hrvati
Pa sto se brca Hrvati ne odreknu sad Jugoslavije kad toliko pljuju po njoj.Kakva hipokrizija.Juga ima je napravila vise na Jadranu nego oni za 1000 godina.
Dragutin
Po pravilu oni koji su rušili SFRJ,ne bi trebali da dobiju ni centa od njene imovine,jer su pokazali šta misle o SFRJ.A najviše su Srbi nažalost doprineli za stvaranje SFRJ.Tu prvenstveno mislim na sve Srbe iz: Srbije,Crne Gore i sve Srbe zapadno od Drine koji su u stvaranju SFRJ učestvovali sa preko 95% svog ljudstva i svih žrtava koje su podneli.Dok su svi drugi bili saradnici okupatora da ne kažem trećeg rajha.Kao što to i danas pokazuju svojim članstvom i željom za članstvo,sad idu iz trećeg ka NATO rajhu,a jedino se samo Srbi okreću antifašistima Rusiji i Kini.Jbg. svaka tica leti ka svom jatu,uvek bilo i biće...Samo da se zna koje fašista, a ko antifašista?
Me
Pitajte Dodika, on zna kako ce to biti rijeseno..
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.