Iz kredita isplata željezničarima!

Ministar Neđo Trninić u razgovoru za Faktor pojasnio je šta podrazumijeva svako od tih restrukturisanja naglasivši da im je uspostavljane samoodrživog, efikasnog i efektivnog sistema jedan od prioriteta.

"S tim u vezi, aktivnosti koje su započete još u 2015. godini, uz tehničku pomoć Svjetske banke, intenzivirane su u prethodnom periodu", rekao je Trninić.

Poslovanje s gubicima

Prema njegovim riječima, cilj je stabilizovati osnovno poslovanje, a kasnije uspostaviti kvalitetan željeznički sistem u Srpskoj koji ne zaostaje za razvijenim zemljama.

"Vlasničko restrukturisanje realizovaće se sa ciljem stvaranja jednočlanog akcionarskog društva, vlasništva RS, kako bi se upravljanje društvom pojednostavilo i kako bi se stvorila pretpostavka za organizaciono restrukturisanje, što bi na kraju  dovelo i do postizanja finansijske stabilnosti i pozicioniranja Željeznica RS u mreži evropskih željeznica", kazao je Trninić.

Već je izmijenjena organizacija pa su sad tri člana uprave umjesto pet. Broj radnika je smanjen za 326, a do 2017. se planira smanjenje broja radnika za još 174. Sve se, kazao je Trninić, planira uraditi u skladu sa zakonima i na osnovu kriterija posebno uspostavljene komisije Željeznica RS u čijem radu će učestvovati i sindikati. Resorni ministar iz RS ne sumnja da će Željeznice Republike Srpske postati profitabilne.

"Da ne postoji takvo uvjerenje ne bi se ni započinjalo s procesom restrukturisanja. Jasno je da je, s ovim načinom organizovanja, ovakvom vlasničkom strukturom, brojem zaposlenih i nivoom opremljenosti, potpuno nemoguće govoriti o profitabilnom preduzeću", kazao je Trninić.

On je napomenuo i da su neophodna i ulaganja u infrastrukturu u koju nije ulagano duže od 40 godina. Navodi da je u većini zemalja putnički saobraćaj nerentabilan, pa se odobravaju subvencije za njega, dok je teretni saobraćaj iznad evropskog prosjeka.

"Preduzeće posluje s gubicima, ali ako pogledate strukturu tog gubitka najveći dio se odnosi na amortizaciju, više od polovine ukupnog iznosa, a veliki dio se odnosi i na rezervisana sredstva na ime tužbi. Međutim, stvari se mogu i pozitivnije posmatrati - u 2015. prihodi su bili viši nego godinu ranije, prevezeno je više putnika, smanjen je broj radnika za oko 200, investirano je oko milion maraka u infrastrukturu i opremu, a ŽRS nije imao kreditnih zaduženja", kazao je Trninić.

Izmirenje dugovanja prema radnicima

On je naveo i da je prihod od prevoza sa 30,7 miliona maraka iz 2010. povećan na 36,1 milion maraka u 2015., da je vlastiti prihod preduzeća sa 43,7 miliona u 2010. povećan na 53,5 miliona u 2015. što je apsolutno povećanje od oko deset miliona maraka. Takođe, troškovi bruto zarada su smanjeni sa 59,3 miliona na 47,7 miliona maraka, broj zaposlenih je u istom periodu smanjen za oko 500 radnika i to bez stvaranja socijalnih slučajeva i opterećenja za Republiku Srpsku.

Što se tiče nedavnog protesta radnika, Trninić ističe da je prije svega, bitno istaći da se nije radilo o štrajku, nego o protestu dijela radnika, za koji nisu imali podršku sindikata.

"Takođe, naglašavam da smatramo da su protesti željezničara bili neopravdani. Razumijemo zabrinutost radnika zbog cjelokupne situacije u kojoj se preduzeće nalazi, ali ne i načine na koje to ispoljavaju ugrožavajući vlastito zdravlje, ali i svakodnevno poslovanje preduzeća", kazao je Trninić.

Ministar navodi da će radnička prava biti u potpunosti zaštićena, a sve zaostale obaveze izmirene iz sredstava koja će, u sklopu procesa restrukturisanja, biti osigurana iz kredita Svjetske banke. Stav Svjetske banke očekuju u septembru.

Pregovori sa Kinezima

Što se tiče ulaganja u željezničku infrastrukturu Trninić je naveo da Vlada Republike Srpske godišnje subvencioniše Željeznice RS sa 25 miliona maraka, od čega sedam miliona odlazi na subvencionisanje putničkog saobraćaja, a preostalih 18 miliona na održavanje infrastrukture i drugi prevoz.

"Od kredita Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj završen je građevinski dio remonta pruge Doboj (Kostajnica) – Jošavka i dio osiguranja staničnog i pružnog. Preostala kreditna sredstva biće utrošena u dovršetak signalizacije i telekomunikacionih uređaja i međustanično osiguranje na dijelu pruge Jošavka – Banja Luka. Radovi su u toku", rekao je Trninić.

U toku su pregovori oko remonta pruge Banja Luka-Novi Grad-granica s Hrvatskom i Tuzla-Zvornik-granica sa Srbijom, uključujući tunel Križevići.

"Kineska kompanija “China Shandong International Economic & Tehnical Cooperation Group LTD” izrazila je tokom 2015. zainteresovanost za realizaciju projekta unapređenja, rehabilitacije i modernizacije pruge Banja Luka-Novi Grad -Dobrljin, kao i za izgradnju autoputa Banja Luka-Prijedor-Novi Grad, odnosno prvu fazu od Banjaluke do Prijedora."

"Početkom 2016. potpisan je i Memorandum o saradnji između Vlade RS i predstavnika ove kompanije. Razgovori sa predstavnicima pomenute kompanije biće nastavljeni krajem ove sedmice i nadamo se da ćemo se ovim sastankom približiti konačnoj realizaciji ovih projekata", kazao je Trninić.

(Faktor.ba)