Koliko ljudi vjeruje u Boga?

To pokazuje istraživanje američke neprofitne i nestranačke organizacije "Pju risrč centar".

Najmanje vjernika je u Češkoj (29 odsto) i Estoniji (44 odsto), a slijede Mađarska (59 odsto), Letonija (71 odsto) i Rusija (76 odsto).

U Srbiji u Boga vjeruje 87 odsto, a u Hrvatskoj 86 odsto stanovnika.

Među pravoslavcima posebno se povezuju nacionalna i vjerska pripadnost, pa tako 78 odsto anketiranih u Srbiji smatra da je pravoslavlje važan dio nacionalnog identiteta. Srbi su po tom stavu treći, poslije Jermena i Gruzina.

Oko 58 odsto Hrvata smatra da je pripadnost katoličkoj vjeri važna da bi se neko mogao smatrati pravim Hrvatom. Po tome je Hrvatska druga u krugu katoličkih zemalja, odmah nakon Poljske sa 64 odsto.

Katolici iz BiH najviše idu crkvu, njih 54 odsto je redovno na službi. Nakon njih su Poljaci (45 odsto), dok su Ukrajinci treći (43 odsto).

Moldavci (48 odsto) i Jermeni (45 odsto) najviše se svakodnevno mole, Hrvati su pri vrhu sa 40 odsto. Srbi i Poljaci dijele deveto i deseto mjesto sa 27 odsto.

Kada je riječ o sekularizaciji društva, ona je najizraženija u Češkoj, u kojoj je udio katolika sa 44 odsto iz 1991. godine pao na svega 21 odsto 2015.

Manji pad bilježi Poljska (sa 96 na 87 odsto), Mađarska (sa 63 na 56 odsto).

Anketa pokazuje da čak 83 odsto Čeha vjeruje da su ljudi nastali evolucijom, a slijede Estonci (74 odsto), te Mađari (69 odsto).

Jermeni, stanovnici BiH i Moldavci najmanje vjeruju u teoriju evolucije i opredjeljuju se za Božije stvaranje.

U prosjeku, 56 odsto stanovnika dominantno katoličkih zemalja smatra da su nauka i religija u konfliktu, dok isto misli 44 odsto stanovnika dominantno pravoslavnih zemalja.

Stručnjaci su ispitanicima dali mogućnost da biraju između dva odgovora. Jedan je bio da će nauka vremenom ponuditi objašnjenje za "sve", a drugi da nikada neće moći objasniti "sve".

Većina ispitanika odlučila se za drugi odgovor.

Hrvati zauzimaju vrh liste onih koji ne vjeruju u mogućnosti nauke. Samo 18 odsto anketiranih Hrvata smatra da će nauka vremenom uspjeti da objasni "sve".

U vrhu onih koji vjeruju u nauku su Česi (38 odsto) i Srbi (31 odsto).

Homofobija je naročito iražena u postkomunističkim zemljama, prema ovom istraživanju.

Pravoslavne zemlje su tu jako konzervativne. U Jermeniji 98 odsto anketiranih ne voli homoseksualce. BiH je, takođe, u vrhu po tom pitanju (81 odsto), u Srbiji je takvih 69 odsto, a u Hrvatskoj iznad 50 odsto.

Samo 21 odsto Čeha homoseksualnost doživljava kao "moralnu krivicu".

U istraživanju "Pju risrč centra" obrađena je i tema koliko stanovnika koje zemlje ima pozitivnu percepciju snažne Rusije.

Očekivano, udio takvih značajno je veći u pravoslavnim zemljama, ali nije nizak ni u dominantno katoličkim.

Tako je 83 odsto Jermena saglasno sa tvrdnjom da je snažna Rusija važna kao protivteža uticaju Zapada. Srbi su na trećem mjestu sa 80 odsto, odmah iza samih Rusa, koji su drugi. Oko 50 odsto Hrvata pozdravlja snažniju Rusiju.

(mondo.ba)