BiH čak 60 godina kasni za Evropom

"Zaposlenost u svim zemljama regiona vratila se na nivo od prije 2008. godine, osim u BiH. Jeste zabilježen pad nezaposlenosti od oko pet odsto, ali to je još veoma niska stopa", rekla je Hlivnjakova novinarima tokom predstavljanja redovnog ekonomskog izvještaja za zapadni Balkan.

Prema njenim riječima, povećanje izvoza se nastavlja, ali strane direktne investicije su i dalje sa niskim prilivom i nisu dovoljne da značajnije doprinesu povećanju rasta u BiH.

"Fiskalna stabilnost i dalje je prioritet, ali potrošnja mora da bude određena strateškim odlukama. Takođe, deficit tekućeg računa iznosi oko pet procenata, i ako uvoz nastavlja da raste, neto izvoz može da ima negativan uticaj na rast u BiH", poručuje Hlivnjakova.

Ona je navela da domaće prilike i rizici u BiH jesu iskorištavanje prilika za povećanje prihoda, ubrzanje odgovora na Upitnik Evropske komisije, rapidno sprovođenje Reformske agende, te rizici od elementarnih i vremenskih nepogoda.

Hlivnjakova pojašnjava da se spoljni uticaji odnose na manje povoljne uslove za kredite, usljed čvršće politike Evropske centralne banke, zatim tu je i snažniji rast u EU, dok se rizici vežu za povećanje otplate duga zbog aprecijacije dolara.

Šef Kancelarije Svjetske banke za BiH Emanuel Salinas rekao je novinarima da se ključ za budući rast i kreiranje novih radnih mjesta u BiH krije u posvećenosti i napretku u sprovođenju strukturnih reformi koje će obezbijediti makrofiskalnu stabilnost, razvoj privatnog sektora i poboljšanje efikasnosti socijalne potrošnje.

Tokom predstavljanja Izvještaja Svjetske banke rečeno je da vlasti treba da rade na fiskalnoj održivosti, ublažavanju šokova, te stavljanju naglaska na strukturne reforme, da bi bile uklonjene prepreke za zapošljavanje i da bi se povećala produktivnost.

Konstatovano je da su prihodi povećani, ali su budžeti ostali opterećeni.

Prema posljednjem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zapadni Balkan, očekuje se da će svih šest zemalja zabilježiti rast u 2017. godini, dok se prognozira ubrzan regionalni rast od 3,3 odsto u 2018. godini i 3,6 odsto u 2019. godini.

Investicije su pokrenule snažan rast u Albaniji, na samoproglašenom Kosovu i Crnoj Gori, dok je potrošnja dovela do stabilnog rasta u BiH. Ranija politička kriza pogoršala je rast u Makedoniji, kao i u izuzetno hladna zima u Srbiji.

Ekonomski rast, zajedno sa otvaranjem novih radnih mjesta, doprinosi padu stope siromaštva u regionu.

Stopa od 23,6 odsto je projektovana stopa za ovu godinu i za puni procentni poen je niža nego godinu ranije, što podrazumijeva da je 124.000 ljudi izbjeglo prošle godine.

Izvor: Srna