Srbi bez prava u Federaciji BiH

Iako su tendencije da se pitanje konstitutivnosti riješi izmjenama Izbornog zakona, tako nešto, vjeruju poznavaoci prilika, je samo zamagljivanje stvarnog stanja i neispunjavanje ustavnih odredbi koje nemaju dodirnih tačaka s Izbornim zakonom.

U četiri kantona, zamalo pola Federacije BiH, Srbi nisu konstitutivan narod. Njihova prava, premda zagarantovana Ustavom, u kantonima s hrvatskom većinom se ne poštuju već 15 godina.

Iako su u Hercegovačko-neretvanskom kantonu nedavno pokušali amandmanski riješiti ovo pitanje, hrvatski zastupnici to nisu podržali, mahom navodeći kako će sve biti riješeno izmjenama Izbornog zakona.

Međutim, stanje koje traje godinama, nije samo pitanje izbora nekoga na neku političku funkciju, ističe Dušan Golo iz Koordinacije srpskih udruženja.

„Praktično, u svakodnevnom životu, mi nemamo pravo na jezik, pismo, na nacionalnu grupu predmeta, pravo na zapošljavanje, članstvo u upravljačkim strukturama. Tamo nas nigdje nema, iako na papiru fino stoji da tamo imamo pravo kao i druga dva konstitutivna naroda.“

Lana Prlić, potpredsjednica SDP BiH, kaže kako je upravo u HNK odakle i dolazi ovo pitanje, pokazatelj političkog licemjerstva, imajući u obzir kako se predsjednik HDZ BiH Dragan Čović i predsjednik SNSD Milorad Dodik, tek načelno zalažu za ostvrarivanje prava svih, ali bez konkretne namjere za ostvarenje.

„Mi svjedočimo zadnjih godina da Dodik i Čović vode neki, što bi rekli, odnos 'najboljih neprijatelja'. Apsolutno je licemjerno da Dragan Čović govori u ime HDZ-a, odnosno u ime Hrvata. Ja uvijek podvlačim činjenicu da Hrvati nisu HDZ. On stalno podvlači tu tezu da su Hrvati marginaliziran narod u Bosni i Hercegovini, a ne znam i nisam baš vidjela da je Čović posjetio bilo koju hrvatsku porodicu na prostoru Republike Srpske, za što sam sigurna da postoje. Što se tiče konstitutivnosti Srba u Federaciji BiH, imamo očit primjer, evo iz mog Hercegovačko-neretvanskog kantona, gdje Srbi još uvijek nisu konstitutivni. Tako je to apsolutno licemjerna politika, odnosno dvostruka igra.“

I dok u kantonima u kojima upravo vlada HDZ nema konstitutivnosti za Srbe, Čović smatra da je neophodno rješavati ova pitanja u paketu.

Kako mislim za Hrvate i sve što govorim za Hrvate, na isti način mislim i prema bošnjačkom narodu u onim sredinama gdje ih nema ili gdje su velika manjina, jednako tako mislim o srpskom narodu na područjima kao što je područje Mostara. Kada ćemo ova pitanja riješiti ne znam, ja jesam za to da ih stavimo na sto i da ih rješavamo zajedno."

Rješenje se, kako to tvrde u HDZ BiH, može naći u izmjenama Izbornog zakona, što je, smatra Golo, potpuno zamagljivanje stanja te se, vjeruje, preko leđa Srba koji žive na tom prostoru vodi neka druga politička bitka.

„Nama nije jasno u kojoj državi se osporava primjena odluke Ustavnog suda, jer tu nema veze izmjena Izbornog zakona sa konstitutivnošću.“

Ognjen Tadić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH, saglasan je s tim da biti konstitutivan podrazumijeva i biti ravnopravan na svakom polju kako odlučivanja tako i običnih, životnih stvari, poput zapošljavanja, što ukazuje da nije dobra ni konstitutivnost na papiru.

Navodi kako ni stanje u RS, kada su u pitanju manjinski narodi nije mnogo bolje, ali bar postoje neki mehanizmi. Izborni zakon neće mnogo pomoći, jer biti manjina nije nikome u interesu, kaže Tadić.

„Izborni zakon koji je predložio HDZ načelno rješava na ravnomjeran način ovo pitanje. Međutim ono suštinski neće biti riješeno čak ni tim putem zbog toga što sam osjećaj pripadnosti srpskom narodu dovodi pojedinca u drugorazredni značaj. Kako će se to izmijeniti? Mislim nikako jer nisu nikakvu evoluciju doživjele ratne politike SDA i HDZ.“

Kroz pitanje konstitutivnosti Srba u Federaciji BiH, kako to ocjenjuju poznavaoci prilika, pokušava se provući mnogo drugih pitanja koja više na ruku idu onima koji su do sada sprječavali ravnopravnost u svim segmentima javnog života.

(RSE)