Ko presuđuje u pravosuđu BiH?

Izjašnjavanje o zaključcima, koje je bilo najavljeno za 16. novembar, odgođeno je za danas, jer članovi Savjeta nisu postigli usaglašen stav o tome. Predsjednik Savjeta Milan Tegeltija odgađanje je obrazložio potrebom da se još jednom sagledaju korigovani prijedlozi zaključaka da bi bili u skladu sa evropskim propisima. 

Čitava priča oko ratne prošlosti sudija i tužilaca pokrenuta je nakon što je Šaban Maksumić sudija Suda BiH donio oslobađajuću prvostepenu presudu u slučaju Nasera Orića.

Maksumić je tokom rata sudio  Srbima iz Sarajeva i to u istoj zgradi u kojoj i danas radi, u kasarni Viktor Bubanj koja je u ratu bila sud i logor za Srbe. O njegovim presudama i torturama nad Srbima u logoru postoje i krivične prijave, ali one stoje već više od deceniju u fioci Tužilaštva BiH.

Kao sudija Suda BiH Maksumić je do sada osudio 19 lica srpske nacionalnosti na 263 godine zatvora, dok je na drugoj strani nekim od optuženih Bošnjaka izricao oslobađajuće ili kazne ispod zakonskog minimuma.

Šaban Maksumić je 2009. godine na zahtjev Orićevog advokata  potpisao rješenje o prebacivanju predmeta Orić iz Okruznog tužilaštva Bijeljina u Tužilaštvo BiH uz obrazloženje da je štetno da se u Bijeljini vodi postupak zbog bošnjačkih porodica koje su, kako je naveo, pretrpile genocid u Srebrenici.

Da u Sudu BiH rade i presuđuju Orićevi kadrovi svjedoči i činjenica da je Jasmina Ćosić Dedović član sudskog vijeća u predmetu protiv Elfete Veseli osumnjičene za svirepo ubistvo 12-godišnjeg Slobodana Stojanovića u mjestu Donja Kamenica kod Zvornika. Ta ista Jasmina Ćosić Dedović bila je član tima odbrane Nasera Orića pred sudom u Hagu.

Sve ovo bio je razlog da poslanici SDS-a u Parlamentarnoj skupštini BiH zatraže izmjene zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, Tužilaštvu i Sudu BiH. Zahtjev je dobio parlamentarnu podršku, a ministarstvo pravde BiH je trebalo da formira radnu grupu za izradu novog zakona. Međutim, Ministarstvo pravde Republike Srpske odbilo je da učestvuje u tome.

,,Ministar Kasipović dostavio je odgovor u kojem ističe da se ta pitanja trebaju rješavati u okviru strukturalnog dijaloga'', kaže šef  Kluba poslanika SDS-a u Predstavničkom vijeću Parlamentarne skupštine BiH Aleksandra Pandurević i pita:

,,Koji strukturalni dijalog? Onaj koji od 2011. do danas nije donio nijedan jedini rezultat. Ovo je zaista sramota i mi apelujemo na ministra Antona Kasipovića da promijeni svoj stav i pošalje predstavnike Republike Srpske u radnu grupu kako bi dobili nove zakone.''

Podsjećamo da je strukturalni dijalog o reformi pravosuđa BiH pokrenut 2011. godine kao rezultat dogovora tadašnje visoke predstavnice Evropske unije Ketrin Ešton i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u zamjenu za održavanje referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH.

BN televizija