Blizu kraj spora: Slovenci gube?!
Arbitražni spor koji je "Elektrogospodarstvo Slovenije" pokrenulo protiv Bosne i Hercegovine, tražeći nadoknadu od 1,36 milijardi KM za prijeratna ulaganja u Rudnik i Termoelektranu "Ugljevik", priveden je kraju u Hagu.
Bosna i Hercegovina
U timu BiH i Republike Srpske ubijeđeni su u povoljan ishod, a presuda se očekuje krajem sljedeće godine, ekskluzivno saznaje poslovni portal CAPITAL.ba.
Dok se čeka konačna odluka suda, svaka od strana do kraja marta treba da dodatno pojasni pitanja koja su im arbitri uputili.
Iako su troškovi postupka BiH već koštali 900.000 dolara, pravobranilac BiH Mlađan Mandić ističe da je trinaestočlani tim iz BiH i RS predočio snažne argumente i čvrste dokaze.
BiH je u ovoj milionskoj arbitraži, navodi, imala jak argument – Slovenija je u RiTE "Ugljevik" ulagala osamdesetih godina, dok je postojala Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija.
"Slovenija traži svoja prava, a da pritom nije ispunila svoje obaveze. Nikada nije platila tu struju, uplaćivani su minimalni iznosi", istakao je Mandić danas za Capital.ba
Zamjerke slovenačkoj strani uputio je i sud u Hagu jer se po istom predmetu, paralelno vodi arbitraži spor i u Beogradu.
"Ove sedmice biće održano prvo zasjedanje. To je i bila najveća zamjerka suda Slovencima, jer se po istom pitanju ne može dva puta raspravljati", zaključio je Mandić.
Dešavanjima pred arbitražnim sudijama u Hagu zadovoljan je i direktor RiTE "Ugljevik". Kako je naveo za CAPITAL, BiH strana je bila mnogo argumentovanija i pripremljenija u ovom postupku.
Rukovodilac službe za pravne poslove i korporativno upravljanje RiTE "Ugljevik", Branislav Đokić, koji je u ovaj slučaj uključen još od 2014. godine, istakao je da dopune dokaza neće biti.
"Na ročištu održanom od 11. do 15. decembra raspravljalo se o tužbenom zahtjevu i odgovoru na tužbu. Svakog dana postigli smo maksimalan uspjeh. Sada su izvjesnije šanse za povoljan ishod po BiH. Do marta moramo da učinimo što je više moguće", naveo je Đokić.
Izvjesno je, kako je naveo, da će vijeće odlučiti da li je Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova nadležan da rješava ovaj spor, kao i da li je tužbeni zahtjev EGS osnovan.
"Ukoliko se proglase nadležnim, odlučivaće se o visini odštetnog zahtjeva. BiH je izjavila niz prigovora kojima osporava nadležnost, kao i niz stavova i argumentacije kojom je osporila osnov za tužbu", istakao je Đokić.
RiTE "Ugljevik" imao svoje advokate
Direktor RiTE "Ugljevik" Đorđe Popović 11. decembra za CAPITAL je rekao da je u ovoj arbitraži Pravobranilaštvo BiH formalno zastupalo BiH, jer je ona tužena, ali da je RiTE imao svoje advokate te samim tim i dodatni trošak.
U informaciji RiTE o zahtjevima odnosno tužbama "Elektrogospodarstva Slovenije razvoj in inženiring", koja će biti razmatrana na Skupštini akcionara ovog preduzeća 28. decembra, navodi se da su ukupno za advokate u ovom sporu do sada potrošili 3,5 miliona KM.
RiTE "Gacko" lakmus-papir
Dok se čeka konačna presuda po slovenačkoj tužbi, BiH se priprema za još jedan arbitražni spor težak oko 100 miliona KM. Gotovo isto pitanje pred međunarodnim sudovima mogla bi da pokrene Hrvatska elektroprivreda a po osnovu prijeratnih ulaganja u RiTE "Gacko".
BiH je tražila produženje roka za pregovaranje do marta naredne godine, ali na odgovor HEP-a i dalje se čeka.
"Dobio sam dopis iz Savjeta ministara u kojem stoji da je u toku formiranje pregovaračkog tima. Nadamo se da ćemo produžiti rok do marta. Ako HEP na to ne pristane, idemo na arbitražu", kazao je Mandić.
Po njegovim riječima, ovaj postupak, ukoliko bude pokrenut, biće lakmus-papir.
"Ako Slovenija izgubi ovaj slučaj, vjerujem i da će Hrvati odustati", zaključio je.
Prvi tromjesečni rok u kojem je trebalo da bude postignut dogovor oko potraživanja HEP-a od RiTE "Gacko" istekao je 23. avgusta, a Pravobranilaštvo BiH, na prijedlog RiTE, od Hrvata je zatražilo produženje roka. Hrvatska strana je pristala i kao krajnji rok navela upravo 1. decembar.
Iako su postojale nezvanične informacije da je Hrvatska spremna da spusti svoj zahtjev na 50 miliona evra ili da joj se određeno vrijeme isporučuje struja, Mandić je ranije za CAPITAL kazao da je riječ o špekulacijama.
Slovenci i Hrvati tuže BiH po istom osnovu
"Elektrogospodarstvo Slovenije" pokrenulo je arbitražni spor pred Međunarodnim Centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu protiv RiTE "Ugljevik" polovinom 2014. godine tražeći naknadu od 645,3 miliona evra po osnovu prijeratnih ulaganja u RiTE.
Osim ovog EGS je pokrenulo protiv RiTE "Ugljevik" i arbitražni spor koji se vodi u ad hoc arbitražnom postupku u Beogradu, ali su u tom postupku zatražili zastoj, dok se ne odluči po prethodno pokrenutom u Vašingtonu.
S druge strane, HEP godinama traži način da mu se isplate prijeratna ulaganja procijenjena na 400 miliona nekadašnjih njemačkih maraka. Pozivao se na samoupravni sporazum o zajedničkoj izgradnji iz 1986. godine, prema kojem je imao trećinu vlasništva u RiTE "Gacko".
U zahtjevu za mirno poravnanje koji je uputio institucijama BiH u maju ove godine, HEP traži poravnanje za uložena sredstva, odnosno nadoknadu od oko 100 miliona evra, na osnovu neisporučene električne energije.
Izvor: Capital.ba
Dok se čeka konačna odluka suda, svaka od strana do kraja marta treba da dodatno pojasni pitanja koja su im arbitri uputili.
Iako su troškovi postupka BiH već koštali 900.000 dolara, pravobranilac BiH Mlađan Mandić ističe da je trinaestočlani tim iz BiH i RS predočio snažne argumente i čvrste dokaze.
BiH je u ovoj milionskoj arbitraži, navodi, imala jak argument – Slovenija je u RiTE "Ugljevik" ulagala osamdesetih godina, dok je postojala Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija.
"Slovenija traži svoja prava, a da pritom nije ispunila svoje obaveze. Nikada nije platila tu struju, uplaćivani su minimalni iznosi", istakao je Mandić danas za Capital.ba
Zamjerke slovenačkoj strani uputio je i sud u Hagu jer se po istom predmetu, paralelno vodi arbitraži spor i u Beogradu.
"Ove sedmice biće održano prvo zasjedanje. To je i bila najveća zamjerka suda Slovencima, jer se po istom pitanju ne može dva puta raspravljati", zaključio je Mandić.
Dešavanjima pred arbitražnim sudijama u Hagu zadovoljan je i direktor RiTE "Ugljevik". Kako je naveo za CAPITAL, BiH strana je bila mnogo argumentovanija i pripremljenija u ovom postupku.
Rukovodilac službe za pravne poslove i korporativno upravljanje RiTE "Ugljevik", Branislav Đokić, koji je u ovaj slučaj uključen još od 2014. godine, istakao je da dopune dokaza neće biti.
"Na ročištu održanom od 11. do 15. decembra raspravljalo se o tužbenom zahtjevu i odgovoru na tužbu. Svakog dana postigli smo maksimalan uspjeh. Sada su izvjesnije šanse za povoljan ishod po BiH. Do marta moramo da učinimo što je više moguće", naveo je Đokić.
Izvjesno je, kako je naveo, da će vijeće odlučiti da li je Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova nadležan da rješava ovaj spor, kao i da li je tužbeni zahtjev EGS osnovan.
"Ukoliko se proglase nadležnim, odlučivaće se o visini odštetnog zahtjeva. BiH je izjavila niz prigovora kojima osporava nadležnost, kao i niz stavova i argumentacije kojom je osporila osnov za tužbu", istakao je Đokić.
RiTE "Ugljevik" imao svoje advokate
Direktor RiTE "Ugljevik" Đorđe Popović 11. decembra za CAPITAL je rekao da je u ovoj arbitraži Pravobranilaštvo BiH formalno zastupalo BiH, jer je ona tužena, ali da je RiTE imao svoje advokate te samim tim i dodatni trošak.
U informaciji RiTE o zahtjevima odnosno tužbama "Elektrogospodarstva Slovenije razvoj in inženiring", koja će biti razmatrana na Skupštini akcionara ovog preduzeća 28. decembra, navodi se da su ukupno za advokate u ovom sporu do sada potrošili 3,5 miliona KM.
RiTE "Gacko" lakmus-papir
Dok se čeka konačna presuda po slovenačkoj tužbi, BiH se priprema za još jedan arbitražni spor težak oko 100 miliona KM. Gotovo isto pitanje pred međunarodnim sudovima mogla bi da pokrene Hrvatska elektroprivreda a po osnovu prijeratnih ulaganja u RiTE "Gacko".
BiH je tražila produženje roka za pregovaranje do marta naredne godine, ali na odgovor HEP-a i dalje se čeka.
"Dobio sam dopis iz Savjeta ministara u kojem stoji da je u toku formiranje pregovaračkog tima. Nadamo se da ćemo produžiti rok do marta. Ako HEP na to ne pristane, idemo na arbitražu", kazao je Mandić.
Po njegovim riječima, ovaj postupak, ukoliko bude pokrenut, biće lakmus-papir.
"Ako Slovenija izgubi ovaj slučaj, vjerujem i da će Hrvati odustati", zaključio je.
Prvi tromjesečni rok u kojem je trebalo da bude postignut dogovor oko potraživanja HEP-a od RiTE "Gacko" istekao je 23. avgusta, a Pravobranilaštvo BiH, na prijedlog RiTE, od Hrvata je zatražilo produženje roka. Hrvatska strana je pristala i kao krajnji rok navela upravo 1. decembar.
Iako su postojale nezvanične informacije da je Hrvatska spremna da spusti svoj zahtjev na 50 miliona evra ili da joj se određeno vrijeme isporučuje struja, Mandić je ranije za CAPITAL kazao da je riječ o špekulacijama.
Slovenci i Hrvati tuže BiH po istom osnovu
"Elektrogospodarstvo Slovenije" pokrenulo je arbitražni spor pred Međunarodnim Centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu protiv RiTE "Ugljevik" polovinom 2014. godine tražeći naknadu od 645,3 miliona evra po osnovu prijeratnih ulaganja u RiTE.
Osim ovog EGS je pokrenulo protiv RiTE "Ugljevik" i arbitražni spor koji se vodi u ad hoc arbitražnom postupku u Beogradu, ali su u tom postupku zatražili zastoj, dok se ne odluči po prethodno pokrenutom u Vašingtonu.
S druge strane, HEP godinama traži način da mu se isplate prijeratna ulaganja procijenjena na 400 miliona nekadašnjih njemačkih maraka. Pozivao se na samoupravni sporazum o zajedničkoj izgradnji iz 1986. godine, prema kojem je imao trećinu vlasništva u RiTE "Gacko".
U zahtjevu za mirno poravnanje koji je uputio institucijama BiH u maju ove godine, HEP traži poravnanje za uložena sredstva, odnosno nadoknadu od oko 100 miliona evra, na osnovu neisporučene električne energije.
Izvor: Capital.ba
Povezane vijesti
Gorivo u BiH skuplje nego u Sloveniji i Hrvatskoj
Bosna i Hercegovina
7
Otkriveno: Opasni otpad u Varešu odlagan blizu kuća
0
POSKOK otkrio detalje velike akcije u BiH - Uhapšeno 15 osoba
10
Centralna banka BiH pušta u opticaj nove kovanice
1
Velika akcija POSKOK-a: Zaplijenjeno 110 kg droge, među 11 uhapšenih nekadašnji pratilac Nenada Nešića
84
Uhapšen Tuzlak, pronađena tri kg droge i pištolj
2
Komentari (16)
Re Real
Konačno da neko kaže zašto toliki napadi na Bakira iz Srbije.Ovdje je problematično ponašanje Ivanića,a za Dodika je sve jasno.Kad oni vole više Srbiji,a Čović Hrvatskoj to osim sluganske politike ukazuje da njih nije briga za svoje i druge ovdje u BiH.Nadam se narodnoj pameti pa ih na izborima sve protjerati jer će nas radi svojih interesa prodati.
Jaro
Do kraja iduce godine dok bude presuda od elektroprivrede nece ostati nista sve ce biti rasprodato i namjenski utroseno u autoputeve.
real
Blizu kraj spora: Slovenci gube?! Ali BiH nece izgubiti niti protiv Srbije . Jedan od oko 60 "potkrepljujućih papira" koji su u posjedu bh. strane, a koji idu u prilog postojanju duga Srbije, se nalazi na stranicama 289. i 290. Službenog glasnika Savezne republike Srbije od 18. februara 1984. godine. Radi se o Dogovoru o raspodjeli, načinu i kontroli plaćanja vodnog doprinosa, odnosno naknade za upotrebu vode iz akumulacija na vodotoku Drine radi proizvodnje električne energije na dijelu koji čini granicu između SR Srbije i SR BiH.BiH na osnovu ovog Dogovora pripada jedna polovina ukupno proizvedene električne energije hidroelektrana Bajina Bašta i Zvornik. Međutim, BiH posljednjih 26 godina nije dobila niti jednu konvertibilnu marku po stotine miliona eura na godišnjem nivou zbog neisporučenih desetina hiljada GWh električne energije.Upravo se u postojanju ogromnog duga Srbije prema BiH i kontroli nad hidroelektranama Zvornik i Bajina Bašta skriva motiv iza zahtjeva Srbije za razmjenu pogranične teritorije. Prema srbijanskom prijedlogu, oba objekta bi bila u stoprocentnom vlasništvu te države i cjelokupna električna energija bi se isporučivala njihovom elektroenergetskom sistemu. BiH bi, s druge strane, dobila prazno zemljište od kojeg vjerovatno ne bi imala nikakvu korist, što prijedlog Srbije čini neprihvatljivim, ali što na našu zemlju i političke predstavnike koji rade u njenom interesu stavlja metu za napade srbijanske propagande s ciljem diskreditiranja i označavanja kao "remetilačkih faktora" u inače harmoničnim regionalnim odnosima.Ali nazalost neki srpski politicari iz BiH ,vole vise nek ima Srbija i Srbijanski narod ,samo da gradjani BiH nemaju ,pa i na stetu njihovog srpskog naroda u BiH .
sarajlija
Pitam se šta ima BiH sa ovim nebulozama mafijaša iz RS,što su obecavali kule i gradove?
Ro
Slovenci nešto traže ? Još iz vremena SFRJ.Šta ćemo za JNA koliko im je ostalo.Neka to plate magarci jedni.Al nema više dzaba,nema SFRJ.Sad i oni rade za 800 eur.Bijednici
Prle
Mile se ne buni sad da ima BiH da finansira sve ovo.. i gdje god se ukljucilo zajedno ova zemlja je uspjela.
M
Poletjeli da rasture Jugoslaviju a sad traže neka prava koje su imali za vrijeme te iste drzave
moglo je i bolje
Što su tek 2004.godine - što nisu 1996.godine, čim je prestao rat odmah obnovili od stranih donacije sve ratom razorene trafo-stanice (Ernestinovo, Mostar i druge) i sve dalekovode napona 380 kV, 220 kV i 110 kV u HR i BiH. Tako bi i mi imali odmah obnovljen svoj sistem a imali bi manje problema za razmaženim Slovencima i Hrvatima koji su prvi pobjegli iz SFRJ u EU.
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.