Zaštiti žrtve ratne torture
Nacrt zakona o zaštiti žrtava ratne torture u Republici Srpskoj naći će se na dnevnom redu 23. redovne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske sljedeće sedmice. Udruženje žena žrtava rata ima obećanje da će zakon biti usvojen i da će na taj način biti spriječena diskriminacija.
Republika Srpska
Žene žrtve rata više od dvije decenije su diskriminisane i bez ikakvih prava. O svojim patnjama tokom rata devedesetih godina teško govore.
"Bila sam zarobljena u Rajlovcu, vođeni smo po kućama, pa smo došli do Viktor Bubnja u zatvoru. Bila sam ne znam ni koliko, bilo je maltretiranja, užas", kaže Gordana Botić iz bijeljinskog Udruženja žena žrtava rata.
Radmila Regoja 1992. bila je sa dvoje maloljetne djece zarobljena u Bradini. Sjećanja su bolna i neophodna je pomoć.
"Mislim da nam najviše treba psihološka rehabilitacija, uz radionice, banje, manastire", ističe Regoja.
Do kraja prvog kvartala ove godine trebalo bi da imaju zakonski regulisan status. Sve oči uprte su u narodne poslanike.
"Vjerujem da će se u Narodnoj skupštini Republike Srpske bezrezervno složiti i vlast i opozicija, jer smo i na odborima i u razgovoru sa predsjednicima klubova dobili podršku", naglašava predsjednica Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Živković - Rajilić.
Ovim zakonom sve žene žrtve rata moći će da ostvare svoja prava uz svjedočenje, dokumentaciju i komisiju.
"Ovo je prvi put da žene žrtve rata iz Srpske mogu da ostvare prava u vidu mjesečne naknade, besplatne pomoći; ima tu još prava što nikad prije nisamo imali", ističe Živković - Rajilić.
U Udruženju žena žrtava rata Republike Srpske registrovano je 609 žena, a u Semberiji oko 40.
Ističu da je taj broj mnogo veći, jer mnoge žene o svojim mukama, patnjama i bolnim sjećanjima - ćute.
BN televizija
"Bila sam zarobljena u Rajlovcu, vođeni smo po kućama, pa smo došli do Viktor Bubnja u zatvoru. Bila sam ne znam ni koliko, bilo je maltretiranja, užas", kaže Gordana Botić iz bijeljinskog Udruženja žena žrtava rata.
Radmila Regoja 1992. bila je sa dvoje maloljetne djece zarobljena u Bradini. Sjećanja su bolna i neophodna je pomoć.
"Mislim da nam najviše treba psihološka rehabilitacija, uz radionice, banje, manastire", ističe Regoja.
Do kraja prvog kvartala ove godine trebalo bi da imaju zakonski regulisan status. Sve oči uprte su u narodne poslanike.
"Vjerujem da će se u Narodnoj skupštini Republike Srpske bezrezervno složiti i vlast i opozicija, jer smo i na odborima i u razgovoru sa predsjednicima klubova dobili podršku", naglašava predsjednica Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Živković - Rajilić.
Ovim zakonom sve žene žrtve rata moći će da ostvare svoja prava uz svjedočenje, dokumentaciju i komisiju.
"Ovo je prvi put da žene žrtve rata iz Srpske mogu da ostvare prava u vidu mjesečne naknade, besplatne pomoći; ima tu još prava što nikad prije nisamo imali", ističe Živković - Rajilić.
U Udruženju žena žrtava rata Republike Srpske registrovano je 609 žena, a u Semberiji oko 40.
Ističu da je taj broj mnogo veći, jer mnoge žene o svojim mukama, patnjama i bolnim sjećanjima - ćute.
BN televizija
Povezane vijesti
Francuzi pokušali da sruše tender za auto-put Rača-Bijeljina
Republika Srpska
0
Festival srpskih pjesama i igara u Istočnoj Ilidži
0
Kada stranački šef preuzme ulogu: Dodik zarobio institucije Republike Srpske
11
Razbijena kriminalna grupa: Droga sa Pala preko Sarajeva išla ka Zenici
2
Srđan Lakić: Laž je da napuštam Pokret Sigurna Srpska
3
Podrška Srpskoj ne znači poslušnost Miloradu Dodiku
12
Komentari (8)
RAJNA
Zašto ovaj zakon ne donesu po skraćenoj proceduri, već ove jadne i napaćene žene koriste u predizbornoj utrci. Taj zakon će stupiti na snagu u limburgu mjesecu neke godine. I kad stupi na snagu biće neprovodljiv iz razloga što će biti sročen na način da se u praksi neće moći provesti, jer žrtve torture neće moći pridonijeti validnu dokumentaciju,tj. dokumentaciju iz vremena počinjenja pa će biti identično kao sa Zakonom o civilnim žrtvama rata , kojim se od žrtve tražila medicinska dokumentacija iz vremena kada je silovana, što znači da je po mišljenju zakonodavca , svka žrtva odmah po izlaski iz logora 1993,1994,1992 morala svratiti do ginekologa da joj isti izda potvrdu da je silovana. Tako će i ove pametnice . Zbog čega tih 609 žena nije podnijelo zahtjev da im se prizna status civilne žrtve rata u periodu kada je to zakon propisano, već se logora i muka sjetile sad 3 mjeseca pred izbora , kako bi pomogle ovoj vlasti na izborima. Ovo je primjer koliko Vlade Željke Cvijanović može nisko pasti.
za
Neophodna je zastita zrtava ratne torture ali je isto tako potrebno zastititi i zrtve mirnodopske torture od strane aktuelne vlasti i stranackih politika, posebno one koji ne pripadaju nijednoj stranci.
Robin Hud
Sushi Mitrović sad već ova ...ne skidaju se sa ekrana ,...dajte ljudi jednom da se zna ko je ratovao, a ko muze ovaj narod više..,za mila Boga!
Komentator
Da li se negdje spominju žrtve torture nesrbske nacionalnosti koje su zlostavljane na području današnje RS ili ona za njih u to vrijeme nije ni postojala.
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.