Na današnji dan umro vojvoda Stepa
Na današnji dan 1929. godine umro je vojvoda Stepan Stepa Stepanović, jedan od najistaknutijih srpskih vojskovođa.
Srbija
Pod njegovom komandom u Cerskoj bici, u avgustu 1914. godine, srpska Druga armija razbila je austrougarske trupe, za šta je Stepa Stepanović dobio čin vojvode.
Na Solunskom frontu u septembru 1918. godine Druga armija je, napadajući na glavnom pravcu, u sadejstvu sa Prvom armijom, probila neprijateljsku odbranu, potom izbila na bugarsku granicu i prinudila Sofiju na kapitulaciju.
Učestvovao je u srpsko-bugarskom ratu 1885. godine, a nekoliko godina kasnije postao je profesor istorije na Vojnoj akademiji u Beogradu i pomoćnik načelnika Glavnog štaba.
U generalski čin unaprijeđen je 1907. godine i postavljen za komandanta Šumadijske divizije, 1908. postao je ministar vojske, zatim komandant Drinske, pa Moravske divizije i od 1911. do 1912. godine ponovo ministar vojske.
Vojvoda Stepa predvodio je srpsku vojsku i tokom oslobađanja prostora nekadašnje Jugoslavije od austrougarske vlasti. Bio je zagovornik Jugoslavije. Kao otvoren čovjek, nije krio svoje stavove.
Kada je srpska vojska morala da ostavlja oružje i zakopava topove na Kosovu i Metohiji tokom povlačenja prema Krfu, vojnici su svjedočili da je vojvoda Stepa plakao.
Nakon proboja Solunskog fronta, njegova armija je u svom oslobodilačkom pohodu ušla u Sarajevo 17. novembra 1918. godine.
Hiljade Sarajlija dočekalo je srpsku vojsku i vojvodu Stepu kao oslobodioce - svjedoče mnogobrojni građani, dokumenti i fotografije.
Proglašen je za počasnog građanina Sarajeva, a jedna obala Miljacke decenijama se zvala Obala Stepe Stepanovića, da bi je nakon proteklog građanskog rata u BiH vlasti u Sarajevu preimenovale u Obalu Kulina bana.
Vojvoda Stepan Stepanović preminuo je u Čačku, 27. aprila 1929. godine.
(Srna)
Na Solunskom frontu u septembru 1918. godine Druga armija je, napadajući na glavnom pravcu, u sadejstvu sa Prvom armijom, probila neprijateljsku odbranu, potom izbila na bugarsku granicu i prinudila Sofiju na kapitulaciju.
Učestvovao je u srpsko-bugarskom ratu 1885. godine, a nekoliko godina kasnije postao je profesor istorije na Vojnoj akademiji u Beogradu i pomoćnik načelnika Glavnog štaba.
U generalski čin unaprijeđen je 1907. godine i postavljen za komandanta Šumadijske divizije, 1908. postao je ministar vojske, zatim komandant Drinske, pa Moravske divizije i od 1911. do 1912. godine ponovo ministar vojske.
Vojvoda Stepa predvodio je srpsku vojsku i tokom oslobađanja prostora nekadašnje Jugoslavije od austrougarske vlasti. Bio je zagovornik Jugoslavije. Kao otvoren čovjek, nije krio svoje stavove.
Kada je srpska vojska morala da ostavlja oružje i zakopava topove na Kosovu i Metohiji tokom povlačenja prema Krfu, vojnici su svjedočili da je vojvoda Stepa plakao.
Nakon proboja Solunskog fronta, njegova armija je u svom oslobodilačkom pohodu ušla u Sarajevo 17. novembra 1918. godine.
Hiljade Sarajlija dočekalo je srpsku vojsku i vojvodu Stepu kao oslobodioce - svjedoče mnogobrojni građani, dokumenti i fotografije.
Proglašen je za počasnog građanina Sarajeva, a jedna obala Miljacke decenijama se zvala Obala Stepe Stepanovića, da bi je nakon proteklog građanskog rata u BiH vlasti u Sarajevu preimenovale u Obalu Kulina bana.
Vojvoda Stepan Stepanović preminuo je u Čačku, 27. aprila 1929. godine.
(Srna)
Povezane vijesti
Studenti: Od RTS-a tražimo informacije od javnog značaja
6
Otkriveni detalji hapšenja Miljana Hofmana u Beogradu
8
Lavrov sa Vulinom o važnim pitanjima saradnje SRB i RUS
7
Vučić: Srbija izgubila ono po čemu je bila prepoznatljiva - stabilnost
11
Lordan Zafranović dobio nagradu "Planetarni Tesla" za životno delo
3
Komentari (11)
Srbija Je Tada Imala More
Pametan covek,skolovan,odlican vojskovodja a sa druge strane toliko plitak da zeli Juvoslaviju koja nas je kostala kao nikoga.
Pixy
Takvi Srbi danas su bačeni u sjenku...danas je srpska elita profiterska, na štetu svog naroda i svoje države.
Dks
Neka je.
šajkača
Pogladaj junačkog vojvodu i divi mu se pola svijeta a pogledaj Dudukovića koji više liči na nanu Hatidžu nego na vojnika.
Kal
Srbski rambo.
Bigi
Časni srbin iz vremena davna' pouk ovim danasnjim.
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.