NATO danas donosi odluku o BiH
Šef NATO saveza Jens Stoltenberg najavio je prije nekoliko dana da će danas Bosni i Hercegovini biti ponuđen Akcioni plan za članstvo. Bosni i Hercegovini zvaničnici NATO-a, uključujući Stoltenberga, poručuju da mora iskoristiti ovaj instrument na najbolji način.
Bosna i Hercegovina
BiH bi danas na sjednici ministara spoljnih poslova zemalja članica NATO-a mogla dobiti zeleno svjetlo za novi korak na putu prema ovom savezu.
Stoltenberg će to predložiti ministrima spoljnih poslova članica NATO-a. Godišnji nacionalni program za Bosnu i Hercegovinu praktično bi značio aktivaciju MAP-a i jačanje saradnje između Bosne i Hercegovine i najveće vojno-političke alijanse na svijetu.
Na upit novinarke Radija Slobodna Evropa da postoji jedan važan uslov koji je Sarajevo moralo da ispuni - rješavanje vojnih objekata na teritoriji BiH i da je ta poruka slana nakon svakog sastanka i zbog čega je NATO promijenio mišljenje, James Mackey, šef Kancelarije za evro-atlansko i globalno partnerstvo pri NATO kaže da su u NATO-u vidjeli važan napredak u onome što zovu 'talinski uslov', a što podrazumijeva registraciju vojnih objekata kao državnog vlasništva.
"Mnoge nekretnine su registrovane i imamo određeni broj sudskih odluka koje također potpomažu implementaciju ovog uslova. Mislim da razlog zašto upravo sad donosimo ovu odluku je da su saveznici vidjeli da imamo pravu šansu da napredujemo u smislu praktičnih reformi u BiH. Ono što nismo htjeli da imamo je da potpuno ispunjavanje ovog uslova ometa tekuće reforme. 'Talinski uslov' ostaje veoma važan i BiH će morati da ga ispuni prije nego što napreduje u pristupnom procesu, prije nego se približi članstvu u NATO. U ovom trenutku nismo željeli da to koči praktičnu saradnju, jer radimo važan posao sa bosanskom stranom na reformi Oružanih snaga i bezbjednosnih službi", kazao je Mackey za Radio Slobodna Evropa.
Kako je prokomentarisao predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, on će se pridržavati Rezolucije o vojnoj neutralnosti RS.
''Ja ću se pridržavati rezolucije parlamenta Republike Srpske o vojnoj neutralnosti. Sve izvan toga, s moje strane neće biti podržano'', rekao je Dodik. Potom je dodao da je Republika Srpska prije desetak godina razgovarala o priključenju NATO-u, ali da je danas situacija na geopolitičkom planu drukčija.
Iz dobro obavještenih izvora u Briselu, ali i od poznavalaca u Bosni i Hercegovni moglo se čuti da će za aktiviranje godišnjeg nacionalnog programa trebati konsenzus svih članova Predsjedništva Cikotić kaže da je sitacija prilično jasna.
"Ja bi vas podsjetio da mi praktično od 2001. godine otkako je po prvi put usvojen dokument 'Odbrambena politika Bosne i Hercegovine' kada su u Predsjedništvu bili gospoda Radišić, Belkić i Križanović, pa preko prvog Zakona od odbrani iz 2003. i pogotovo drugog Zakona od odbrani iz 2005. kada su Predsjedništvu sjedila gospoda Paravac, Tihić i Čović, do Predsjedništva od 2006. do 2010. u kojem su sjedila gospoda Silajdžić, Radmanović i Komšić imamo jedan čitav niz dokumenata kojima je potvrđena vrlo jasna opredjeljenost Bosne i Hercegovine uz suglasnost svih institucija o tome da Bosna i Hercegovina želi postati članicom NATO-a.
Ja, mislim da rezerve koje se pokazuju treba posmatrati na praktičan način. Ako se neko ima rezervu prema onome što je već odlučeno i što je zakonska obaveza onda se morati postaviti odgovornosti za nekog ko ne izvršava svoje zakonske obaveze ili će se tražiti bolje alternativno rješenje. Ja na horizontu ne vidim bolje rješenje. Ono što se u prethodnim godinama pominjalo kao moguće rješenje, a to je pitanje demilitarizacije ili vojne neutralnosti za Bosnu i Hercegovinu praktično nije moguće ni razmatrati u praktičnom smislu", kaže Cikotić.
Bivši ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Selmo Cikotić, za N1 pojašnjava šta je ono što Bosnu i Hercegovinu očekuje na osnovu najave generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga. Prema njegovim riječima ovo je nova faza u realizaciji MAP-a i pored činjenice da Bosna i Hercegovina od 2010. i samita u Tallinu nije ispunila sve uslove iz "talinskog uslova" kada je u pitanju upis vojne imovine.
Pored Bosne i Hercegovine na dnevnom redu sastanka ministara spoljnih poslova NATO-a naće se Makedonija koja bi trebala dobiti dodatni podstrek za napredak. Očekuje se da bi Makedonija uskoro mogla postati trideseta članica Alijanse.
Izvor: N1
Stoltenberg će to predložiti ministrima spoljnih poslova članica NATO-a. Godišnji nacionalni program za Bosnu i Hercegovinu praktično bi značio aktivaciju MAP-a i jačanje saradnje između Bosne i Hercegovine i najveće vojno-političke alijanse na svijetu.
Na upit novinarke Radija Slobodna Evropa da postoji jedan važan uslov koji je Sarajevo moralo da ispuni - rješavanje vojnih objekata na teritoriji BiH i da je ta poruka slana nakon svakog sastanka i zbog čega je NATO promijenio mišljenje, James Mackey, šef Kancelarije za evro-atlansko i globalno partnerstvo pri NATO kaže da su u NATO-u vidjeli važan napredak u onome što zovu 'talinski uslov', a što podrazumijeva registraciju vojnih objekata kao državnog vlasništva.
"Mnoge nekretnine su registrovane i imamo određeni broj sudskih odluka koje također potpomažu implementaciju ovog uslova. Mislim da razlog zašto upravo sad donosimo ovu odluku je da su saveznici vidjeli da imamo pravu šansu da napredujemo u smislu praktičnih reformi u BiH. Ono što nismo htjeli da imamo je da potpuno ispunjavanje ovog uslova ometa tekuće reforme. 'Talinski uslov' ostaje veoma važan i BiH će morati da ga ispuni prije nego što napreduje u pristupnom procesu, prije nego se približi članstvu u NATO. U ovom trenutku nismo željeli da to koči praktičnu saradnju, jer radimo važan posao sa bosanskom stranom na reformi Oružanih snaga i bezbjednosnih službi", kazao je Mackey za Radio Slobodna Evropa.
Kako je prokomentarisao predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, on će se pridržavati Rezolucije o vojnoj neutralnosti RS.
''Ja ću se pridržavati rezolucije parlamenta Republike Srpske o vojnoj neutralnosti. Sve izvan toga, s moje strane neće biti podržano'', rekao je Dodik. Potom je dodao da je Republika Srpska prije desetak godina razgovarala o priključenju NATO-u, ali da je danas situacija na geopolitičkom planu drukčija.
Iz dobro obavještenih izvora u Briselu, ali i od poznavalaca u Bosni i Hercegovni moglo se čuti da će za aktiviranje godišnjeg nacionalnog programa trebati konsenzus svih članova Predsjedništva Cikotić kaže da je sitacija prilično jasna.
"Ja bi vas podsjetio da mi praktično od 2001. godine otkako je po prvi put usvojen dokument 'Odbrambena politika Bosne i Hercegovine' kada su u Predsjedništvu bili gospoda Radišić, Belkić i Križanović, pa preko prvog Zakona od odbrani iz 2003. i pogotovo drugog Zakona od odbrani iz 2005. kada su Predsjedništvu sjedila gospoda Paravac, Tihić i Čović, do Predsjedništva od 2006. do 2010. u kojem su sjedila gospoda Silajdžić, Radmanović i Komšić imamo jedan čitav niz dokumenata kojima je potvrđena vrlo jasna opredjeljenost Bosne i Hercegovine uz suglasnost svih institucija o tome da Bosna i Hercegovina želi postati članicom NATO-a.
Ja, mislim da rezerve koje se pokazuju treba posmatrati na praktičan način. Ako se neko ima rezervu prema onome što je već odlučeno i što je zakonska obaveza onda se morati postaviti odgovornosti za nekog ko ne izvršava svoje zakonske obaveze ili će se tražiti bolje alternativno rješenje. Ja na horizontu ne vidim bolje rješenje. Ono što se u prethodnim godinama pominjalo kao moguće rješenje, a to je pitanje demilitarizacije ili vojne neutralnosti za Bosnu i Hercegovinu praktično nije moguće ni razmatrati u praktičnom smislu", kaže Cikotić.
Bivši ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Selmo Cikotić, za N1 pojašnjava šta je ono što Bosnu i Hercegovinu očekuje na osnovu najave generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga. Prema njegovim riječima ovo je nova faza u realizaciji MAP-a i pored činjenice da Bosna i Hercegovina od 2010. i samita u Tallinu nije ispunila sve uslove iz "talinskog uslova" kada je u pitanju upis vojne imovine.
Pored Bosne i Hercegovine na dnevnom redu sastanka ministara spoljnih poslova NATO-a naće se Makedonija koja bi trebala dobiti dodatni podstrek za napredak. Očekuje se da bi Makedonija uskoro mogla postati trideseta članica Alijanse.
Izvor: N1
Povezane vijesti
Gorivo u BiH skuplje nego u Sloveniji i Hrvatskoj
Bosna i Hercegovina
7
Otkriveno: Opasni otpad u Varešu odlagan blizu kuća
0
POSKOK otkrio detalje velike akcije u BiH - Uhapšeno 15 osoba
10
Centralna banka BiH pušta u opticaj nove kovanice
1
Velika akcija POSKOK-a: Zaplijenjeno 110 kg droge, među 11 uhapšenih nekadašnji pratilac Nenada Nešića
84
Uhapšen Tuzlak, pronađena tri kg droge i pištolj
2
Komentari (30)
Cvijetin
Sve dok Srbija neudje u nato :Bosna nece uci .
Haha
E moj glupson sto se prestavljas ko milorad dodik glup si
guz
Kako ste vi Srbi naivni,tek sada mi je jasno zasto birate Dodika,da zivite od njegovih bajki i lazi.
Geostrategija
Dovoljno je pogledati samo geokartu užeg i šireg zavičaja, bližeg i daljeg komšiluka. Sa zapada Slovenija i Hrvatska, pa Mađarska sa sjevera, Rumunija i Bugarska sa istoka, a sa južne strane Grčka, Makedonija, Albanija, Crna Gora, malo dalje Italija, Turska. Sve zatvoreno, nigdje izlaza, nidje prolaza ni kao šipilo, ni bježati se ne mere. A Rusija daleko. Ni briga je nije. Sam pogled na kartu govori o sferama interesa, karte su podijeljene. A u podjelama karata uvijek učestvuje i Rusija.
realno
Ako su uputili zahtjev prije nekoliko godina, onda ne znam sto nece biti primljeni. Ponudjen im ulazak u NATO i trebaju uci. Barem jedan korak da idemo napred a ne unazad kao sto inace idemo. Sretno!
Dzoo
Pa zar nama nije jasno da je to danas do ministara ako oni kazu ja to je prica zavrsena.BiH je uputila molbu jos davnih dana a sad Dodik moze mahati sa kruzera.Nase je samo da kazemo bravo.To je dobro jer koga Nato pokriva kisobranom doce ulagavi investitori ovako u Rrpubliku dolaze samo pljackasi jer znaju nema zakona za lopove.
kuku nama sa nama
Ovo sa Dudukovim neckanjem,bice poput onoga da nece u Sarajevo...sve ce on dati ..i ne samo on nego svi oni su druge CAVE..posto im je dupe bitnije od glave
Drago
Bilo bi apsurdno postati član saveza koji je prije samo 23 godine vršio agresiju na ovaj narod,bombardovao nedužne civile.
Arcos
Konačno; sretan put u NATO!
Ne!
BiH grca u drugim problemima, to sa ulaskom u nato je bespotrebno, besmisleno i kontraproduktivno iz ugla gledanja iz BiH, naravno to nato ne zanima. Njegovi interesi su drugi!
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.