Kreirati viziju koja će služiti razvoju

-Ciljevi Ministarstva, čija je nadležnost značajno proširena, moraju biti identifikovani za svaki resor posebno. U naredne četiri godine moramo pokušati da povećamo naučnu produktivnost, osiguramo kvalitet na visokoškolskim ustanovama, ostvarimo međunarodnu vidljivost, te u skladu sa potrebama tržišta rada izvršimo reviziju upisne politike- rekao je Rajčević u intervjuu Srni.

Kada je riječ o informacionom društvu, Rajčević naglašava da je potrebno kreirati četvorogodišnju strategiju razvoja elektronske uprave, sa pratećim akcionim planom, i što prije krenuti u implementaciju elektronskih usluga upravnih organa da bi građanima i poslovnoj zajednici bio olakšan svakodnevni život, a javna uprava postala dostupnija, transparentnija i efikasnija.

-U oblasti naučnotehnološkog razvoja moramo sagledati modalitete koji će dovesti do povezivanja privrede i naučnoistraživačke zajednice u smislu korišćenja komercijalne eksploatacije inovativnih ideja, a sigurno i povećati obim ulaganja u nauku i inovatorstvo- dodao je Rajčević.

Prema njegovom mišljenju, realizacija planova i dostizanje zacrtanih ciljeva ne može se vezivati za četvorogodišnji mandat.

-Ipak, ukoliko trasiramo put ka njihovom ostvarivanju u doglednoj budućnosti, i shvatimo da je ovo zaista nacionalni prioritet, biću zadovoljan. Stvari moraju biti pokrenute, što prije to bolje i ubijeđen sam da, ukoliko kao društvo budemo imali jedan široki konsenzus o viziji razvoja Srpske baziranog na inovacijama i modernim tehnologijama, možemo brzo napraviti pomake- kaže Rajčević.

On napominje da su u mandatima nekoliko prethodnih vlada Srpske i rada Agencije za informaciono društvo preduzeti određeni koraci kada je riječ o digitalizaciji društva.

Rajčević podsjeća da je u toku realizacija projekta uspostavljanja nacionalnog centra za upravljanje digitalnim identitetima, čijim će okončanjem svako preduzeće i građanin biti u prilici da dođe u posjed kvalifikovanog digitalnog sertifikata ili onoga što se kolokvijalno naziva i-aj-di (eID).

-To će biti nedvosmislena potvrda identiteta lica koje učestvuje u elektronskom poslovnom i pravnom prometu u Srpskoj. U praksi to znači da će putem ove kartice i sertifikata na njoj građani i poslovni subjekti moći da komuniciraju sa Vladom i vladinim organima, uz punu pravnu punovažnost elektronskih dokumenata, odnosno da će se njima moći identifikovati kao stranka u upravnom postupku, ali i elektronski potpisivati dokumente- pojasnio je Rajčević.

On je rekao da je nedavno sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Radovanom Viškovićem razgovarao o načinima poboljšanja rada upravnog aparata u kontekstu uvođenja sistema e-uprave. 

-Saglasili smo se da će se određene navike u radu morati mijenjati. Sistem elektronske uprave podrazumijeva upliv tehnologije i modernih metoda komunikacije na već razvijenu svijest i praksu o servisno-orijentisanoj upravi kod državnih službenika- kaže Rajčević.



Promjena svijesti, ocjenjuje on, u smislu javne uprave koja je servis građanima i poslovnom okruženju, a ne obrnuto, je uslov bez koga nema ni kvalitetnog sistema e-uprave.

-Na tome ćemo insistirati kreiranjem jedinstvenog registra zaposlenih u javnom sektoru, povećanjem kontrole prisustva na radnom mjestu i objektivnog ocjenjivanja rada državnih službenika. Neke od tih aktivnosti ćemo preduzeti i pokrenuti već u prvih stotinu dana rada Vlade Republike Srpske- tvrdi Rajčević.

Govoreći o visokoškolskom obrazovanju u Republici Srpskoj, Rajčević napominje da je prioritet analiziranje kvaliteta nastave.

-Mišljenja sam da je upravo izostanak osiguranja kvaliteta doveo do snižavanja kriterijuma na našim visokoškolskim ustanovama, bez obzira na prirodu osnivačkog kapitala. Moramo se zapitati i kako je moguće da licencirana visokoškolska ustanova istovremeno nije i akreditovana, odnosno zašto su ova dva procesa zakonski odvojena- rekao je Rajčević.

Moramo se zapitati, kaže on, i da li sve licencirane visokoškolske ustanove ispunjavaju uslove propisane zakonom, možemo li se oslanjati na samovrednovanje i kakav je zaista kvalitet nastavnog procesa.

-Postoji percepcija kod određenog dijela javnosti da je stanje na pojedinim visokoškolskim ustanovama loše. Nisam sklon predrasudama i uvriježenim mišljenjima, ali sam sklon da reagujem u onim slučajevima u kojima se ovakva percepcija pokaže opravdanom. Pitanje kvaliteta visokog obrazovanja je vrhunsko nacionalno pitanje od kog zavisi budućnost Srpske i niko nema pravo da ga podredi bilo čijim interesima- kategoričan je Rajčević.

On je ocijenio da je za Republiku Srpsku od izuzetnog značaja i inovatorstvo, navodeći da brojne studije potvrđuju da su inovacije ključne za razvoj konkurentnosti, stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja i jačanje privrede usklađene sa modernim svjetskim tokovima.

-Zato je naš zadatak da podstaknemo povezivanje istraživačke zajednice, privrede i javnog sektora u dinamično partnerstvo kroz koje će se njegovati kultura inovacija i povećati naša konkurentnost- izjavio je Rajčević.

Izvor: Srna
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija