"Priča o promjeni Dejtona je prazna''

Počasni predsjednik PDP-a, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i bivši ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić bio je gost ovosedmične Kopče u programu TV1, gdje je otkrio da je dugoj listi titula sa prefiksom "bivši" pridružio i onu profesora na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, ali da je obrt u toj situaciji ipak moguć.

Ivanić još nije odlučio da li rješenje radnog odnosa tražiti sudskim putem. On je predavao trideset i tri godine i ima zvanje doktora ekonomskih nauka.

- Vidjet ćemo je li to završena priča ili ne. Trenutno da, iz nekih svojih razloga Univerzitet nije htio da me vrati u radni odnos… Vidjet ću. S jedne strane, imao bih motiv možda da pokušam sudski to dokazati, s druge strane, pravo da vam kažem, ne znam ni ima li smisla tu više raditi, kazao je Ivanić.

Ivanić je izgubio u trci za mjesto člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda. Ističe da je to prihvatio bez problema, jer je na osnovu ranijeg iskustva naučio kako je 'i biti i ne biti'.

- Ja sam se cijelo vrijeme svoje političke karijere trudio da sačuvam neku vrstu normalnosti. Odmorio se jesam, sagledao rezultate. Ne mogu ja biti iskren i reći da sam izgubio izbore. (…) U suštini je na ovim izborima bilo neviđeno mnogo krađe, neviđeno mnogo manipulacije.

Ističe da je bio uvjeren u pobjedu.

- Imao sam rezultate javnog mnijenja. Stvarno raspoloženje ljudi je bilo u moju korist. Kako je vlast sa svim manipulacijama, javnim RTV servisom, prijetnjama penzionerima, zaposlenicima, zloupotrebi javnih fondova, kupovinom glasova i svemu ostalom meni priznala da sam imao 300.000 glasova, to znači da je odnos bio puno, puno drugačiji. Nemate uslove da se borite za istinu u ovom sistemu, navodi Ivanić. 

Briselska kurtoazija i beogradska realnost
 
Ivanić ne smatra da je jedinstvo članova Predsjedništva pokazano u Bruxellesu stvarna slika onoga što se dešava u Bosni i Hercegovini i njihovih odnosa. Mišljenja je da kurtoazija i osmijesi nestaju u trenucima kada takve vrste sastanaka završe. Kaže da je najveći problem što pravo lice bh. političara ne vide učesnici sastanaka, već Bosna i Hercegovina, te da ono što se prenese javnosti nakon sastanaka iza zatvorenih vrata varira od prirode samog sastanka.

- Ja sam bio na mnogim sastancima. Imate dva tipa tih razgovora – formalne na kojima svi govore formalne fraze i na kojima se sve završi za četrdeset i pet minuta do sat, bez sadržaja. Imate stvarne sastanke na kojima se otvore konkretni problemi i na kojima se veoma iskreno razgovara i ta vrsta razgovora je meni bila korisnija.

Napominje da nije bio na sastanku, ali vjeruje da ima dovoljno neutralnosti i iskustva da analizira predočeno i ocijeni briselski sastanak.

- Meni je ovo izgledalo kao formalni sastanak sa kojeg su poslane pozitivne poruke , ali u kojem sadržajno nije bilo ništa.

Ivanić vjeruje da Dodikove riječi sa sastanka u Beogradu ipak bolje odišu realnim stavovima.

- Mislim da je realniji pristup i iskreniji politički stav nego ona lijepa slika koja je došla iz Bruxellesa i neka vrsta jedinstva, opuštenosti i sklada koja je vladala između članova Predsjedništva. Svi dobro znamo da između njih nema tog sklada”, navodi Ivanić.

Bosna i Hercegovina po Orwellu

Mladen Ivanić smatra da BiH ima problem izazivanja problema na svim političkim stranama, od kritika Izbornog zakona do inicijative SDA o promjeni imena Republike Srpske. U slučaju inicijative SDA, smatra da izazivanje ovog problema odgovara i jednima i drugima, misleći u tom slučaju na Bakira Izetbegovića i Milorada Dodika.

- Odgovara to i gospodinu Dodiku jer se time opravdava njegov tvrdi stav koji iznosi već godinama. Da nije bilo takvih stvari, pitanje je da li bi njegov stav imao takvu težinu. Ovako kad neko kaže da neće više da se zove Republika Srpska, nema tog građanina u Republici Srpskoj koji će reći – saglasan sam sa tim.

Rezultat ovakve politike po Ivaniću je strah zbog kojeg će Bosnu i Hercegovinu izbjegavati strani investitori, domaći kapital će se početi investirati u druge države, te će takav poredak dovesti do neizbježnog odlaska i rasipanja stanovništva sve dok Bosna i Hercegovina ne postane pustinja. Današnju situaciju ocjenjuje kao ‘permanentni sukob’, što gorko podsjeća na zaraćene strane u Orwellovoj "1984".

Revizija Dejtona - prazna, nepotrebna, beskorisna 

Ivanić je naglasio i da je protiv revizije Dejtonskog sporazuma, što je traženo na Hrvatskom narodnom saboru.

- Ja sam protiv revizije Dejtona. Šta može biti sadržaj te revizije? Ako otvorite to pitanje, vi ćete imati tri potpuno različite vizije Bosne i Hercegovine. Ako otvorite pitanje Dejtona, imaćete pitanje iz Sarajeva – država bez entiteta, ako je moguće. U Republici Srpskoj ćete odmah imati “nezavisna Republika Sprska” – nema BiH. Kod Hrvata u Mostaru, recimo, treći entitet ili posebna izborna jedinica. Kako ćemo se dogovarati ako imamo tri različite vizije? (…) Ta priča o promjeni Dejtona je jedna prazna, nepotrebna, beskorisna priča koja nas samo dijeli.

Ivanić smatra da Bosna i Hercegovina može krenuti putem prosperiteta onog trenutka kada se političari u Federaciji BiH prestanu trajno ugrožavati postojanje Republike Srpske, a političari u Republici Srpskoj prihvate Bosnu i Hercegovinu u okvirima Dejtonskog sporazum.

(Oslobođenje)