Srpska spremna za novu krizu?

Ekonomisti kažu da se pojedine indicije poprilično ignorišu, poput one da je Italija u recesiji te da njemačka privreda usporava, a da su u pitanju njena dva najveća spoljnotrgovinska partnera.

Takođe, smanjenje poslovne aktivnosti se osjeća i u Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj, što može poslužiti kao znak da se nešto dešava.

Branko Kecman, direktor brokerske kuće "Advantis broker", kaže kako je kriza ciklična i normalna, te da je nemoguće da sve uvijek bude dobro, kao i da uvijek sve bude loše. Prema njegovim riječima, u ozbiljnim državama i kompanijama postoje tehnike gdje se kroz stres testove predviđaju efekti buduće krize. Ipak, kako dodaje, društvo kod nas malo misli o tome. Kada se kriza desila prije deset godina, svi su bili zapanjeni, jer ranije recesije ga nisu doticale, zbog ekonomije koja je bila manje izložena spoljnim uticajima.

"Svi parametri govore da postoje šanse da dođe do krize. Da bi se kompanije pripremile za krizu, moraju biti bolje novčano spremne, da se mogu nositi sa svojim dugovima. One su 2006. i 2007. godine podigle svoju zaduženost i mnoge od njih nisu bile spremne da se nose s krizom koja je nakon toga došla", kaže Kecman.

Prema njegovim riječima, bitno je uraditi analizu i napraviti moguće scenarije, kao i odgovore na njih.

"Jedna od stvari koja bi se morala uraditi je bolje upravljanje javnim preduzećima, jer većina pravi gubitak i rasipa novac, a za vrijeme krize je bitno da ga imate", zaključio je Kecman.

U Privrednoj komori RS kažu kako je eventualno usporavanje domaće privrede, a koje je moguće zbog dešavanja u Evropi, moguće nadomjestiti jačanjem konkurentnosti.

"Unapređenjem uslova poslovanja i stvaranjem povoljnijih uslova za poslovanje možemo da se izborimo i pozicioniramo na stranim tržištima", rekli su u Komori.

Inače, ekonomija Republike Srpske osjetila je efekte posljednje svjetske ekonomske krize iako je 2007. godina dočekana sa gotovinom na javnim računima, koja je iznosila 1,7 milijardi KM, ili 24 odsto BDP-a. Rezultat ovog šoka ipak je bio gubitak 20.000 radnih mjesta u periodu 2009-2012, ili 8% zaposlenih. Poređenja radi, trenutna gotovina iznosi oko 3,8% BDP-a, što ukazuje na izazov u traženju instrumenata, kao odgovor na krizu. Takođe, poplave iz 2014. godine ostavile su trag u ekonomskoj realnosti. Ipak, rast zaposlenosti, uvećanje nivoa kapitala, rast ekonomske aktivnosti može predstavljati nešto što daje nadu, ali i opreznost, upozoravaju stručnjaci.

O ovoj temi povešće se rasprava i na okruglom stolu u srijedu, 13. februara, u Banjaluci, koji organizuje Udruženje "Misli dobro", a kojem će prisustvovati ekonomisti, privrednici, bankari, političari.

Ekonomisti širom svijeta već neko vrijeme upozoravaju vlade svojih zemalja da "pospreme" svoje dvorište i pripreme se za novu krizu, prvu nakon decenije. Od Drugog svjetskog rata recesija je 11 puta zabilježena u svijetu, a u prosjeku na svakih šest do sedam godina. Period od 2009. godine je period bez recesije.

(Nezavisne novine)