BiH: Podobnost važnija od struke

Ovako za Srpskainfo imenovanja na javne funkcije komentarišu analitičari, navodeći da je ovo već godinama matrica po kojoj se na funkcije u svim sferama socijalnog, kulturnog, obrazovnog, zdravstvenog i političkog života imenuju osobe koje bi trebale da obezbijede bolji i kvalitetniji život građana ove zemlje.

Stoga ne čudi što je proteklih godina skoro svaka stranka u BiH uspjela da upropasti bar jedno uspješno javno preduzeće tako što je u direktorske fotelje postavljala svoj, često nestručan, kadar.

Željeznice Republike Srpske i Federacije BiH, banjalučka Toplana, Gras, Hidroelektrane na Trebišnjici, HE na Drini, HE na Vrbasu… samo su neka od javnih preduzeća koja su proteklih godina poslovala sa milionskim gubicima.

Da se na javne funkcije često imenuje nesposoban i nestručni kadar ranije je upozorio i rezidentni predstavnik MMF u BiH Francisko Parodi, koji je kazao kako BiH ima više od 550 preduzeća u državnom vlasništvu koja zapošljavaju više od 80.000 radnika, ali je samo polovina tih preduzeća likvidna.

Koliko se struka kod nas uopšte uvažava nedavno je najbolje ilustrovao predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH (VSTS) Milan Tegeltija, koji je kazao kako je struka još prije skoro dvije decenije upozoravala da bi nam se mogao desiti slučaj “Gačić” ako se ne bude uzimalo u obzir mišljenje stručnjaka prilikom izmjene krivičnih zakona u BiH.

Tegeltija je istakao da je na mogućnost da se dese slučajevi kao što je “Gačić”, struka upozoravala već početkom 2000. godine, kada su u BiH usvajani novi krivični zakoni na svim nivoima. Tada je iz krivičnih zakona izbačena, kako navodi Tegeltija, najadekvatnija i najefikasnija krivično-pravna sankcija (mjera bezbjednosti) koja je bila upravo predviđena za slučajeve kao što su Edin Gačić i slični.

– Većina stručnjaka iz oblasti krivičnog prava je već tada ukazivala kao manjkavost novog zakonskog rješenja, posebno imajući u vidu slabe kapacitete službi socijalnog staranja u BiH, koje nisu u stanju da se nose s ovakvim teretom  – istakao je Tegeltija.

Politički i ekonomski analitičar Žarko Papić ističe da smo proteklih godina imali priliku da se uvjerimo kako nestručni kadrovi devastiraju javne službe, od obrazovanja i zdravstva, preko privrede i zapošljavanja, do sporta i kulture.

– Kod nas se definitivno prednost isključivo daje partijskom zapošljavanju nasuprot profesionalcima. Nije problem u imenovanju partijskih ljudi koliko je problem to što se prednost ne daje struci – kaže Papić.

Dodaje da to ne treba da čudi jer partijski čovjek na čelu javnog preduzeća može usmjeravati resurse te firme u korist stranke koja ga je tu imenovala.

– Imate primjer tendera. Javno preduzeće raspiše tender, a partijski čovjek na čelu te firme “namjesti” tender nekom svom stranačkom tajkunu. Taj tajkun će zatim naći način da “opere” dio para i vrati stranci koja mu je omogućila prolazak na tenderu – pojašnjava Papić. 

Dodaje da je upravo to dio razloga što brojna javna preduzeća ne funkcionišu efikasno i profitabilno.

Slično mišljenje dijeli i politička analitičarka Tanja Topić, koja kaže da živimo u društvu u kojem uopšte nije bitno da li je neko kompententan, stručan i slično, već je bitan partijsko-politički plijen.

– Bitno je šta je određena politička partija dobila u raspodjeli pobjedničkog plijena, odnosno javnih resursa. Nakon toga se po tim resorima raspoređuju ljudi po partijskim zaslugama, a ne po kompentecijama, znanju, stručnosti i onome što bi trebalo da budu glavni kriterijumi – ističe Topićeva.

S druge strane, kako ističe ona, stručna javnost se sakrila u mišju rupu pod pritiskom politike ili iz nekih drugih različitih razloga.

Topićeva dodaje da se dio struke ponaša komformistički, pa često ne intervenišu tamo gdje bi trebalo da interveniše.

– Struka je puno tiša, za razliku od politike koja je bučna i glasna. Ne bih potpuno amnestirala struku od odgovornosti za stanje u državi, jer struka mora isto tako glasno intervenisati u javnosti kada vidi da nešto nije u redu. Imate situaciju da samo pojedini mediji reaguju na zloupotrebe od strane partija i politike, a da struka ćuti – ističe Topićeva.

Komunikolog i politički analitičar Borislav Vukojević ističe da je u našem društvu lojalnost partiji na prvom mjestu, te da niko i ne spominje stručnost.

– Stručnost je kod nas uglavnom vezana za “stručnost” dobijanja izborne podrške: što je neko više u stanju da donese glasova, to je, nažalost, kompententniji za određenu poziciju – navodi Vukojević.

Dodaje da pri tome trebamo obratiti pažnju da je većina takvih dogovora poznata biračima, tako da dio krivice snosimo i mi.

(Srpska.info)