Politika i sport - ima li granice?
Kako stati na kraj ljudima koji zloupotrebljavaju sport na taj način što obavljaju prljave poslove, krijući se pod imenom navijača i za to dobijaju političku zaštitu? Gdje je granica između sporta, politike i huliganstva? Problem treba tražiti u porodici, institucijama i u društvu, istaknuto je u emisiji “Globalno” BN televizije.
Republika Srpska
Nedavni napad na vaterpoliste Srbije u Splitu ostavio je gorak ukus iza sebe. Da politika nema uticaja – nije istina. Međutim, politika nije jedini motiv, kaže bivši vaterpolista Aleksandar Šapić.
“Ta politika uvijek ide gore-dolje. Posljednjih dvadeset i nešto godina, otkada je rat stao, ti odnosi su, u zavisnosti od interesa političara u regionu, išli malo gore, malo dolje. Ko god kaže da to nema uticaj na sredine u kojima ljudi žive - nije u pravu. Mora sa svih strana da se povede računa da se ovakve situacije izbjegnu, koliko je to moguće”, objašnjava Šapić.
“Od završetka rata u BiH rane još nisu zacijelile i svako gostovanje je veoma rizično. Tako je i Premijer liga BiH donosila zaključke o zabrani gostovanja navijača i upravo taj nacionalizam, odnosno ekstremizam, kod pojedinaca se ispoljava na stadionima i kanališe se za mržnju prema drugima. Od 2000. godine bilo je stotine incidenata između navijačkih grupa. To nije novost, to je svakodnevica”, ističe sportski novinar Rade Jokić.
Rješenje je u traženju rješenja, kaže sportski novinar Zoran Šećerov.
“I mi, i oni u Srbiji, u BiH i Hrvatskoj i svakoj drugoj državi – uvijek se bavimo posljedicama. Nikad se ne bavimo uzrocima, a uzroci su, zapravo, nešto što treba liječiti”, kaže Šećerov.
“Sama pojava huliganstva govori da društvene norme nemaju svoju snagu, ni pravne, ni moralne prirode. Jasna i očigledna je veza političkih i navijačkih struktura. Nedostatak zakona podstiče mlade ljude da djeluju devijantno”, tvrdi sociolog Stanislav Tomić. On kaže da postoji i određena sinergija između politike i navijačkih grupa.
“Političari su potrebni navijačima u određenom smislu, kao neka vrsta zaštite. S druge strane, političarima su potrebni navijači radi animiranja mase i manipulacija takvim grupama je pogodna za političke interese. Zato ne čudi ta sinergija. I jedno i drugo pokazuje slabost društvenih normi”, objašnjava Tomić.
Kada bismo manje pažnje posvećivali neprimjerenim stvarima, onda bi ih bilo manje. Moramo se baviti suštinom sporta i lijepim stvarima. Ne moramo da se volimo, ali ne smijemo da se mrzimo, zaključili su na kraju učesnici emisije “Globalno”.
(BN TV)
“Ta politika uvijek ide gore-dolje. Posljednjih dvadeset i nešto godina, otkada je rat stao, ti odnosi su, u zavisnosti od interesa političara u regionu, išli malo gore, malo dolje. Ko god kaže da to nema uticaj na sredine u kojima ljudi žive - nije u pravu. Mora sa svih strana da se povede računa da se ovakve situacije izbjegnu, koliko je to moguće”, objašnjava Šapić.
“Od završetka rata u BiH rane još nisu zacijelile i svako gostovanje je veoma rizično. Tako je i Premijer liga BiH donosila zaključke o zabrani gostovanja navijača i upravo taj nacionalizam, odnosno ekstremizam, kod pojedinaca se ispoljava na stadionima i kanališe se za mržnju prema drugima. Od 2000. godine bilo je stotine incidenata između navijačkih grupa. To nije novost, to je svakodnevica”, ističe sportski novinar Rade Jokić.
Rješenje je u traženju rješenja, kaže sportski novinar Zoran Šećerov.
“I mi, i oni u Srbiji, u BiH i Hrvatskoj i svakoj drugoj državi – uvijek se bavimo posljedicama. Nikad se ne bavimo uzrocima, a uzroci su, zapravo, nešto što treba liječiti”, kaže Šećerov.
“Sama pojava huliganstva govori da društvene norme nemaju svoju snagu, ni pravne, ni moralne prirode. Jasna i očigledna je veza političkih i navijačkih struktura. Nedostatak zakona podstiče mlade ljude da djeluju devijantno”, tvrdi sociolog Stanislav Tomić. On kaže da postoji i određena sinergija između politike i navijačkih grupa.
“Političari su potrebni navijačima u određenom smislu, kao neka vrsta zaštite. S druge strane, političarima su potrebni navijači radi animiranja mase i manipulacija takvim grupama je pogodna za političke interese. Zato ne čudi ta sinergija. I jedno i drugo pokazuje slabost društvenih normi”, objašnjava Tomić.
Kada bismo manje pažnje posvećivali neprimjerenim stvarima, onda bi ih bilo manje. Moramo se baviti suštinom sporta i lijepim stvarima. Ne moramo da se volimo, ali ne smijemo da se mrzimo, zaključili su na kraju učesnici emisije “Globalno”.
(BN TV)
Povezane vijesti
Francuzi pokušali da sruše tender za auto-put Rača-Bijeljina
Republika Srpska
0
Festival srpskih pjesama i igara u Istočnoj Ilidži
0
Kada stranački šef preuzme ulogu: Dodik zarobio institucije Republike Srpske
11
Razbijena kriminalna grupa: Droga sa Pala preko Sarajeva išla ka Zenici
2
Srđan Lakić: Laž je da napuštam Pokret Sigurna Srpska
3
Podrška Srpskoj ne znači poslušnost Miloradu Dodiku
12
Komentari (0)
Budite prvi koji će ostaviti komentar na ovu vijest.
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.