Hoće li RS biti cijena Dodika?!

Milorad Dodik je u Briselu govorio o Bosni i Hercegovini kao lider s jasnom državničkom vizijom, nazivajući pritom sebe „pragmatičnim“ političarem. DW analizira šta je motiv njegove pragmatičnosti?

Nemam vremena za dangubu. Ako zajedno s drugim kolegama u Predsjedništvu najduže za godinu ne uspijem da vratim Bosnu i Hercegovinu sa sadašnjeg puta samouništenja na pravi put, ja napuštam Predsjedništvo, vraćam se u Banjaluku, pa neka sve propadne“, rekao je Milorad Dodik novinaru Agencije Sense i saradniku Al Džazire Zekerijahu Smajiću u Briselu. Dodik kaže da je to, „iako ne baš doslovno tako“, rekao i visokim zvaničnicima Evropske unije pozivajući ih da BiH ne postavljaju preteške uslove za kandidatski status.

Dodik je rekao i da teritorijalna cjelovitost BiH nije sporna, već njena nefunkcionalnost. Ponovio je da funkcioneri Srbije u njegovom prisustvu nikada nisu govorili o rasturanju BiH. „Mi smo realisti“, rekao je Dodik. Dodao je da u ovom času BiH vidi kao „karikaturu od države“ i da bi volio da je vidi kao „harmoničnu zajednicu sastavljenu od dva ravnopravna entiteta u kojoj niko nikoga ne negira, niti iko ikome smeta da napreduje“. Naglasio je da je BiH složena država, da nema izgleda da u skorijoj budućnosti postane građanska, a da „nikada neće biti unitarna“.

„Klasična dodikovska retorika“

Odgovarajući na pitanje da li se njegovi posljednji nastupi mogu smatrati „preobraženjem“ iz srpskog nacionaliste u reformistu od državnog, a ne samo entitetskog značaja, Dodik je odgovorio da je spreman da dâ sve od sebe kako bi građani ostali u BiH, kako bi se gradili autoputevi, gasovodi i drugi objekti. Pozvao je „zvanično Sarajevo“ da se odrekne politike „podaništva“, a tamošnje političare da počnu da se ponašaju „državnički“. „Ja sam transparentni pragmatičar koji na BiH gleda očima realiste i tako se i ponašam. Svi me baš u tome i ne razumeju dobro, ali to nije do mene“, rekao je Dodik.

U prvim reakcijama, kolumnista Dragan Bursać kaže da je to „klasična dodikovska retorika“. „Dodik tako govori da bi ostao u medijskoj žiži. Samo ga pratite, za par sedmica će ponovo da priča o otcjepljenju Republike Srpske. Kako takvom čovjeku bilo šta vjerovati? Strašno je i žalosno što je u Predsjedništvu i što kao predsjedavajući hoda po onim zemljama gdje ga još puštaju. Bilo bi dobro zabilježiti ove njegove izjave i uporediti ih s početkom kampanje za lokalne izbore 2020. godine“, kaže Bursać za DW.

„Prilika za političku transformaciju“

Podrobnije analize, međutim, upućuju na zaključak da su promjene moguće, posebno u politici „pragmatičnog“ Milorada Dodika kojeg je međunarodna zajednica svojevremeno „na tenkovima dovela na vlast u RS“. Govoreći o Dodikovim motivima i eventualnim pritiscima pod kojima bi on mogao da promijeni odnos prema sopstvenoj državi, bosanskohercegovački novinar Amir Sužanj podseća da je Milorad Dodik posljednjih nekoliko godina proveo u svojevrsnoj diplomatskoj izolaciji.

„Ne bi trebalo zaboraviti da su ga kao predsjednika RS primali samo visoki zvaničnici u Beogradu i Moskvi, i da su mu sva druga vrata bila zatvorena. To je na međunarodnom planu bila cijena njegove nacionalističke platforme, kojom je osvajao izbore u RS. Međutim, Dodik bi lako ponovo mogao da se transformiše u kooperativnog funkcionera.

Za to postoje dva razloga.

Ostanak na dosadašnjem kursu sukoba sa zapadnim političkim krugovima za njega bi, bez obzira na poziciju na domaćem planu, značilo odlazak u političku prošlost, jer takva vrsta međunarodne izolacije svakom političaru nosi neminovan kraj.

S druge strane, pragmatični evropski diplomatski krugovi svjesni su Dodikove prevrtljive političke uloge i pružiće mu priliku za političku transformaciju.

Njihova logika je jednostavna: ako se Dodik za kratko vreme od kooperativnog pulena međunarodnih krugova koji su ga na tenkovima i doveli na vlast, zbog pragmatičnih razloga i u dnevnopolitičke svrhe pretvorio u krutog ultranacionalistu, zašto se zbog političkog pragmatizma opet ne bi transformisao u kooperativnog lidera spremnog na kompromise? Tako bi evropski krugovi kupili svoju nekadašnju uzdanicu, izmičući je iz sfere ruskog uticaja“, kaže Sužanj za DW.

Cijena preobražaja

Naš sagovornik podsjeća da su Dodikovi politički ideali uvek bili podređeni njegovoj sklonosti ka političkim beneficijama, zbog čega ga na Zapadu tretiraju kao „potkupljivog politikanta“. Sužanj naglašava da je Dodik dolaskom u Sarajevo i stupanjem na funkciju u državnom Predsjedništvu „izašao iz političke provincije u kojoj je bio dugi niz godina kao visoki funkcioner RS“.

„Dodik će iskoristiti svaku šansu da sebi opet pribavi politički kredibilitet na međunarodnom planu, pa i po cijenu postepenog i neprimetnog skretanja s kursa beskompromisnog borca za interese RS.

Međutim, ako njegova očekivanja od evropskih krugova ne budu ispunjena, odnosno ako u briselskim zdanjima budu pokušali da taktiziraju s njegovim povratkom u krug ’kooperativnih političara’, nema nikakve sumnje da će Dodik ponovo prizivati ’izvorni’, ’autentični’ i ’funkcionalni’ Dejton, nastojeći da BiH vrati u kriznu zonu, vodeći je preko RS direktno u sferu ruskog uticaja u ovom dijelu Evrope. On je to spreman da učini čak i po cijenu nestabilnosti i konflikta usko vezanih za situaciju na Kosovu“, kaže Sužanj.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, u ponedeljak (4.3.) je evropskim zvaničnicima u Briselu uručio odgovore BiH na dodatna pitanja iz upitnika Evropske komisije. Zvaničnici BiH, među kojima i Dodik, nadaju se kandidatskom statusu te zemlje za punopravno članstvo u Evropskoj uniji do kraja 2019. godine.

(DW)