Recept ekonomista za ostanak u BiH

Svakim danom poslodavci zatvaraju svoje firme usljed sve većeg odlaska radnika iz BiH.
 
Zemlju napuštaju i oni koji znaju i koji ne znaju da rade. Odlaze svi. Mladi i stari, žene i muškarci, porodice… Sve više građana BiH se odlučuje da svoju sreću potraži u nekima od zemalja Zapadne Evrope. 

Zbog toga se sve češće suočavamo sa nestašicom radnika svih profila.

Šta uraditi da se ovaj trend ublaži pitali smo ugledne ekonomiste i profesore.

Oni su nam dali odgovor na pitanje šta vlasti u BiH moraju ODMAH da urade ne bi li spriječili katastrofu.

Kako bi se zaustavio alarmantni odlazak radne snage i generalno iseljavanje stanovništva, te pokrenula ekonomija, potrebno je hitno krenuti sa ekonomskim reformama, ali prve dvije mjere mora uraditi politika.

Ovo za naš portal tvrdi ekonomski analitičar Faruk Hadžić. Govoreći o ovim početnim mjerama on kaže:

"Politički lideri moraju da pošalju zajedničku pozitivnu poruku o budućnosti zemlje, napuštajući politike otcjepljenja, centralizacije i trećih entiteta, te da se fokusiraju na napredak zemlje. Drugo, prilikom formiranja vlasti na rukovodeća mjesta moraju da postave najbolje stručnjake, bez obzira na stranačku pripadnost i na taj način vrate povjerenje građana i pokažu da je budućnost zemlje bitnija od stranačke pripadnosti", kaže Hadžić.

Nakon toga treba krenuti sa “šok terapijom” u domenu fiskalne politike i politike dohotka, jer vremena više nemamo. 

I ovdje Hadžić konkretno iznosi šta je potrebno napraviti:

Prvo je potrebno zakonski podignuti minimalnu platu na nivou 750 KM, gdje će u ovaj iznos biti ugrađeni troškovi prevoza i topli obrok. Podizanjem minimalne plate, će se povećati plate za 400.000 radnika u tzv. “realnom sektoru”, a neće doći do rasta plata u javnom, čime će se potrošnja značajno osloboditi i pokrenuti ekonomska aktivnost.

Druga mjera jeste ukinuti porez na dohodak do 1.000 KM. Ovaj prijedlog je i u skladu sa mnogim razmišljanjima da se primanja ne trebaju oporezivati do iznosa potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu, jer su kroz nju obuhvaćeni osnovni životni troškovi u jednom mjesecu, poput hrane, odjeće, režijskih troškova i slično.

Svaki vid uzimanja novca ispod ovog iznosa dovodi do samo još težeg života stanovništva.

Treća mjera treba biti smanjivanje stope doprinosa. Ukoliko želimo ostvariti cilj ubrzanog ekonomskog rasta, potrebno je uvesti stimulativnu stopu doprinosa, koja ne bi prelazila 25% (14,5% za PIO / MIO i 9,5% za zdravstvo i 1% za nezaposlenost) iznosa bruto plate. Prema mišljenju mnogih ekonomista, smanjivanje doprinosa i poreza na dohodak, imalo bi dugoročno pozitivne efekte.

Četvrta mjera  se odnosi na vrijeme za osnivanje pravnih lica koje se treba značajno smanjiti, te u tu svrhu bi se trebalo započeti sa projektom „OPEN“ (One Procedure for New Economy), gdje će službenik primiti zahtjev za osnivanjem pravnog lica, te će kroz uvezani sistem završiti kompletnu registraciju, koja uključuje dobijanje sudskog rješenja, poreskih i statističkih brojeva elektronskim putem, te otvaranje bankovnog računa za 1 dan, kao i dobijanje raznih dozvola poput građevinske dozvole, čije vrijeme za izdavanje treba značajno smanjiti, recimo na 30-60 dana. Procedura će biti dostupna i putem interneta, gdje će svako lice biti u prilici sam podnijeti zahtjev.
Peta mjera se odnosi na smanjivanje i / ili ukidanje raznih parafiskalnih nameta kojih u BiH ima preko 3.400.

"Na ovaj način bi se vratilo povjerenje građana u budućnost zemlje, usporio bi se značajno odlazak stanovništva, pokrenula bi se ekonomska aktivnost, te bi došlo do ubrzanog ekonomskog rasta, koji nam je više nego potreban."

I Predrag Duduković, član Upravnog odbora Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, smatra da, ukoliko se želi usporiti odlazak radno sposobnog stanovništva, potrebno je zajedničko djelovanje Vlade i vlasnika preduzeća. 

Shodno tome, on tvrdi da je potrebno uraditi sljedeće:

Smanjenje opterećenja na plate u vidu smanjenja stope doprinosa i vraćanje na nivo iz 2008. godine kao direktnu mjeru za rasterećenje privrede. Poboljšanje političkog ambijenta jer odlazak radne snage nije samo ekonomske prirode. Ove mjere, kako kaže, moraju pratiti i potezi poslovne zajednice. 

Profesor ekonomije dr. sc. Vjekoslav Domljan, rektor Univerziteta Sarajevo School of Science and Technology, tvrdi da je za problem koji se generiše godinama tj. koji ima duboke i raznovrsne korijene, teško naći efikasne kratkoročne mjere.

Kako kaže, kratkoročne mjere koje nisu dio srednjoročnog programa, donose samo kratkoročno olakšanje. A što se tiče vlasti, tek tu ne vidi perspektivu.

“Već pet mjeseci nisu formirane vlasti na razini BiH i FBiH. Istodobno je stvoreno 20% dohotka BiH tj. oko 14 mlrd KM dohotka odnosno za oko milijardu više u odnosu na pet mjeseci prethodne godine. Pitanje je koliko su vlasti radile više u ovih pet mjeseci - ako nisu ni formirane - u odnosnu na pet mjeseci prethodne godine, pa je rezultat toga ova dodatna milijarda. Ova računica pokazuje kolika je ozbiljnost vlasti i njihov stvarni doprinos stvaranju javnih i privatnih dobara ekonomije”.

Na ovaj način naš sagovornik je slikovito opisao koliko je vlast u BiH bitna za razvoj ove zemlje. Zbog svega toga on je i te kako skeptičan da će se išta uraditi i na srednji, a kamoli kratki rok. 

Stoga će se, prema njegovom mišljenju, proces odlaska najproduktivnijeg dijela ljudskog  kapitala BiH nastaviti.

“Vitalan dio privatnog sektora bh. ekonomije će nastojati što je moguće više supstituirati rad kapitalom. Slabiji dio privatnog sektora će emigrirati u podzemlje ili iščezavati. Budući da će javni sektor nastaviti da buja (u smislu broja zaposlenih, jačanja presije na privatni sektor i sl.), bh. ekonomija će stagnirati, naročito zdravstveni i mirovinski fondovi.

Problem će biti utoliko gori što se iz eksternog okruženja mogu očekivati negativni šokovi. Na toj osnovi će doći do daljnjeg jačanja desničarskih populističkih pokreta - lijevih, osim po nazivu, ionako nema u BiH, što će voditi daljoj fragmentaciji bh. društva”, rekao je Domljan.

(Buka)