Goran Sarić traži odštetu od BiH

Pravobranilaštvo BiH smatra da je zahtjev neosnovan.

Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je krajem prošle godine prvostepenu odluku tog suda kojom je Sarić oslobađen optužbe za ratni zločin u Srebrenici u julu 1995. godine, odnsno da je izdao uputstva i vršio kontrolu nad zamjenikom Ljubomirom Borovčaninom, koji je u Haškom tribunalu osuđen na 17 godina zatvora za zločine u Srebrenici.

Na ročištu na kojem je raspravljano o tužbenom zahtjevu rečeno je da je Sarić pod mjerama zabrane proveo više od četiri i po godine, te da je određeni period bio u kućnom pritvoru, prenosi Birn.

Oleg Grubač, vještak medicinske struke, izjavio je da su mjere zabrane, pogotovo kućni pritvor, uticale na Sarićevo psihičko stanje u vidu poremećaja prilagođavanja i blage depresije, kao i da je na intenzitet stresa uticala dužina krivičnog postupka.

Sarićev zastupnik Zagorka Stupar navela je da on odustaje od dijela tužbe koji se odnosi na naknadu materijalne štete i postavila zahtjev da mu bude isplaćen iznos od 30.000 КM sa zateznom kamatom, kao i da mu BiH nadoknadi troškove postupka.

"Ovaj iznos se traži na ime naknade nematerijalne štete i pretrpljene duševne boli nastale zbog povrede prava na slobodu", naglasila je Stupareva.

Među materijalnim dokazima koje je ona predočila u sudnici, osim nalaza i mišljenja vještaka, nalaze se prvostepena i pravosnažna presuda kojom je Sarić oslobođen, te rješenja Suda BiH o određivanju i produženju mjera zabrane.

Ranije je u tužbenom zahtjevu Sarić tražio da mu bude isplaćeno 43.000 КM, a u sudnici je pojašnjeno da je odustao od dijela koji se tiče materijalne štete, odnosno troškova nastalih usljed putovanja iz Bijeljine u Sarajevo i nazad, zbog čega su njegovi zastupnici odustali i od nalaza vještaka ekonomske struke.

Nađa Hozić, pomoćnik pravobranioca BiH, rekla je da nema utemeljenja za odgovornost BiH zbog vođenja krivičnog postupka i mjera zabrane pošto to nisu pravni osnovi za naknadu štete, te je prigovorila na nalaz i mišljenje vještaka Grubača.

"Vještak je utvrdio posljedice koje su eventualno nastale zbog vođenja krivičnog postupka, ali nije procijenio strah, niti se izjasnio o njemu, niti fizičke i duševne boli, kao ni umanjenje životne sposobnosti. Gotovo da nisu sprovedeni nikakvi dokazi koji se odnose na povredu ugleda časti i ličnosti", rekla je Hozićeva i zatražila da zahtjev bude odbijen kao neosnovan.

Prije ove presude, Sarića je u novembru 2014. Apelaciono vijeće Suda BiH oslobodilo optužbi za zločine počinjene 1992. u sarajevskom naselju Nahorevo, odnosno da je, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti Centar, nadzirao i učestvovao u razdvajanju muškaraca koji su bili zatvoreni u Psihijatrijskoj bolnici Jagomir u Sarajevu.

Odluku po Sarićevom tužbenom zahtjevu Sud će donijeti naknadno.

(Srna)