Na njivama pune ruke posla, a radnika sve manje
Na njivama i u voćnjacima pune ruke posla, a sezonskih radnika sve manje. Poljoprivrednici ne mogu da nađu dovoljno nadničara, iako su povećali dnevnice. Isti problem muči i ugostitelje, kao i građevince.
Republika Srpska
Stara narodna "nema hljeba bez motike", sada važi samo za one koji su prešli šestu deceniju. Takvi su na njivama, dok oni u punoj snazi odlaze u zemlje Evropske unije. U Podrinju i na Majevici voćari s mukom pronalaze berače iako je dnevnica od 40-50 maraka.
- Svešće se na to, da domaćinstvo proizvodi samo za sebe, i da to što sami proizvedu sami i oberu. Znači ko ima svoju porodicu, za sebe će usijati i obrati. I, to je to - rekao je Dobrisav Blagojević iz Bratunca.
Sezonski poslovi su dragocijeni za nezaposlene koji ne mogu naći posao u struci.
- Po struci sam obućar, ali nemam posao. Ovako zarađujem i nije mi teško - istakla je Vajica Simić.
I proizvođači duvana i povrtari tragaju za sezonskim radnicima koji su traženiji od žiranta. Osim dnevnice, obezbjeđuju im prevoz, dva obroka, kafu, piće.
- Nema više ko da radi i nema više s kim da se radi - istakao je Rade Јovičević, potpredsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske.
Rijetki su oni koji nemaju problema da obezbijede pomoć u sezonskim poslovima.
Nedostatak sezonaca problem je i u Hercegovini.
- Za sada se uspjevamo izboriti sa radnom snagom, ali to je svakodnevni problem, koji prerasta u regionalni problem - naveo je Dragiša Bašić, rukovodilac voćarske proizvodnje Popovo polje.
Omladinska zadruga nekada je godišnje angažovala i do 1hiljadu radnika za sezonske, privremene i povremene poslove - sada tri puta manje.
Građevinska preduzeća podigla su cijenu satnice za 20 odsto , ali teško je doći do parketara, molera i keramičara, koji lako nalaze angažman u inostranstvu.
- Starosna struktura radnika se povećala. Veći broj radnika je u zrelim godinama koji ostaju ovdje, već su formirali porodice, pa im se ne ide da budu podstanari u Njemačkoj - smatra Milovan Lukić, direktor građevinske firme.
U bijeljinskoj filijali Zavoda za zapošljavanje kažu da poslodavci najviše traže radnike koji bi obavljali poslove konobara i kuvara, bez obzira na kvalifikaciju. Tokom sezone rukave zasuču uglavnom stariji koji nemaju uslove za penziju, a poslodavci ih ne žele - problem je što za koju godinu neće moći da rade. Kažu - ko hoće da radi posla uvijek ima, pa je bolje raditi i za manje novca, nego sjediti kod kuće i žaliti se na besparicu.
RTRS
- Svešće se na to, da domaćinstvo proizvodi samo za sebe, i da to što sami proizvedu sami i oberu. Znači ko ima svoju porodicu, za sebe će usijati i obrati. I, to je to - rekao je Dobrisav Blagojević iz Bratunca.
Sezonski poslovi su dragocijeni za nezaposlene koji ne mogu naći posao u struci.
- Po struci sam obućar, ali nemam posao. Ovako zarađujem i nije mi teško - istakla je Vajica Simić.
I proizvođači duvana i povrtari tragaju za sezonskim radnicima koji su traženiji od žiranta. Osim dnevnice, obezbjeđuju im prevoz, dva obroka, kafu, piće.
- Nema više ko da radi i nema više s kim da se radi - istakao je Rade Јovičević, potpredsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske.
Rijetki su oni koji nemaju problema da obezbijede pomoć u sezonskim poslovima.
Nedostatak sezonaca problem je i u Hercegovini.
- Za sada se uspjevamo izboriti sa radnom snagom, ali to je svakodnevni problem, koji prerasta u regionalni problem - naveo je Dragiša Bašić, rukovodilac voćarske proizvodnje Popovo polje.
Omladinska zadruga nekada je godišnje angažovala i do 1hiljadu radnika za sezonske, privremene i povremene poslove - sada tri puta manje.
Građevinska preduzeća podigla su cijenu satnice za 20 odsto , ali teško je doći do parketara, molera i keramičara, koji lako nalaze angažman u inostranstvu.
- Starosna struktura radnika se povećala. Veći broj radnika je u zrelim godinama koji ostaju ovdje, već su formirali porodice, pa im se ne ide da budu podstanari u Njemačkoj - smatra Milovan Lukić, direktor građevinske firme.
U bijeljinskoj filijali Zavoda za zapošljavanje kažu da poslodavci najviše traže radnike koji bi obavljali poslove konobara i kuvara, bez obzira na kvalifikaciju. Tokom sezone rukave zasuču uglavnom stariji koji nemaju uslove za penziju, a poslodavci ih ne žele - problem je što za koju godinu neće moći da rade. Kažu - ko hoće da radi posla uvijek ima, pa je bolje raditi i za manje novca, nego sjediti kod kuće i žaliti se na besparicu.
RTRS
Povezane vijesti
Tender MUP RS za radare dodijeljen kome je i namijenjen
Republika Srpska
4
Odnos Beograda i Banjaluke mora biti institucionalan, a ne da zavisi od pojedinaca
4
Porodično imanje pod hipotekom za tuđi kredit od 800.000 KM
8
Otegli se radovi na mostu na putu Bijeljina - Brčko, vozači ogorčeni
6
Stopirana prodaja "Nove Ljubije" teška 153 miliona KM
12
Lančani sudar kod Tropika u Banjaluci, nastale gužve
0
Komentari (21)
Svrni navrni
Poslovi šumom, nezaposleni drumom. Može i obrnuto, poslovi drumom, nezaposleni šumom. Kao i sve drugo u ovom traljavom šugavom entitetu, koji bi država da je.
geronimo
prošla su vremena izrabljivanja i robovlasničkog odnosa prema ljudima, gotovo je, U velikim trgovačkim centrima radnici se trebaju udružiti i tražiti povećanje plata, zaprijetiti štrajkom i otkazom, dosta je više, bolje je džaba sjediti nego džaba raditi
Joja
neka ti caca bere ...
Bolje
gladan lezati nego raditi za ove koji su izbacili gu..ce i stomakove! Nema vise budala da dzaba rade A nestace i penzionera koji su trenutno glavna radna snaga. Morate proglasiti kraj robovlasnistva!
Direkt
Evo je, ljepotica! https://m.kupujemprodajem.com/Poljoprivreda/Poljoprivredni-alati-i-oprema/Sakupljac-sljiva-43796778-oglas.htm#start
Direkt
Poluautomatska masina za kupljenje sljiva. Kosta nekoliko stotina KM, domaca radinost. Skracuje vrijeme kupljenja sljiva sa tla. Ono sto ljudskom faktoru treba dan, toj masini, uz ljudsku asistenciju (guranje) treba sat vremena, kao da guras malo jaca djecija kolica. Stedi vrijeme, stedi novac, stedi radnu snagu, traje dugo i brzo se isplati ulog i za rukovanje istom nije potrebno nikakvo specijalno znanje. Jedini problem je sto jako malo ljudi zna da postoji takva masina, a kamoli da se moze kupiti "pred nosom", posto ljudi koji rade te masine, imaju posla i bez reklame, osim besplatne reklame od usta do usta. Informacije su zlata vrijedne. Treba samo znati ukucati masina za...i za svega nekoliko minuta Google-a, nadjes ono sto si trazio. Postoji tona tih poluautomatskih masina za rad u poljoprivredi, koje su od svega par stotina KM pa nadalje, samo nasa svijest je cudo, posto nismo izgleda jos se odmakli od tradicionalnog nacina rada u poljoprivredi. Samo traktor podsjeca da se neki pomak desio i tu se i stalo, kako to kod nas obicno i biva u svemu, pa i u poljoprivredi.
ernika
Plata od 1000 maraka je kao nekad plata od 400 maraka. Ko je shvatio-shvatio. Znaci danas je i dnevnica na njivi od 40KM smijesna. Standard je takav da bez 1500-1800KM svaka cetvoroclana porodica treba da se iseli. Sve drugo je ispod prezivljavanja.
naravno
Ko ce da vam radi na njivi danas 10 sati za 50KM...satnica ispade 2.5 eura... pa na zapadu je minimalno 8-10eura za ciscenje kuce i slicno...neka i treba dosta ste dugo tretirali radnike kao robove...proslo je vrijeme, ako ti neces imam 100 takvih koji cekaju...mrs robovlasnici...
Dosta robolasništva
Pod hitno promijeniti zakon o radu koji je donijet dok je Biserka bila predsjednik vlade. Radnici su pretvoreni u robove. Izbaciti odredbu iz zakona gdje obavezna nagodba između poslodavca i radnika prije suda. Ali neće to uraditi ni vlada Radovana nejakog
rukir
Sto bi ljudi radili za istu dnevnicu kao prije 10-15 godina, kada danas ta dnevnica nema nikakvu vrijednost?! Sve je u zivotu koliko para toliko muzike, pa tako i rad na njivi.
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.