Ovo je kockarsko-siledžijska logika?!

Akademik i profesor na Sveučilištu u Mostaru Slavo Kukić mišljenja je da je mogućnost razumnog dogovora u Predsjedništvu BiH o dostavljanju prvog Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) u Brisel i imenovanju mandatara za novi saziv Savjeta ministara BiH malo vjerovatna.
 
Sukob dva koncepta 

"Jer, ovdje se ne radi o kompromisu kojim će svi biti podjednako i zadovoljni i nezadovoljni. Naprotiv, u pitanju je sukob dva koncepata, pri čemu jedan insistira na poštivanju pravnog poretka, a drugi na dogovorima koji bi pravni poredak potpuno ignorisali – i koji počiva na logici kako istorija počima s nama", objašnjava Kukić u razgovoru za Vijesti.ba.  

Nakon što je Predsjedništvo BiH po drugi put otkazalo vanrednu sjednicu na čijem je dnevnom redu bilo imenovanje mandatara, Kukić naglašava kako su "i jedni i drugi toliko čvrsti u svojim stavovima da je za njih i najsitnije odstupanje problem jer može biti osnova za njihovo doživljavanje nevjerodostojnima i može biti razlog za naglo im kopnenje utjecaja u biračkom tijelu". 

"Ima li se sve to u vidu, s natezanjem kojem svakodnevno svjedočimo moraćemo živjeti još neko vrijeme, ne isključujem da s njim dočekamo čak i nove parlamentarne izbore", navodi profesor Kukić.

Kockarsko-siledžijska logika

Osvrnuo se i na činjenicu da je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik prvo upućivao, a potom povlačio zahtjeve za održavanjem vanrednih sjednica, znajući da njegove kolege Željko Komšić i Šefik Džaferović neće podržati kandidata Zorana Tegeltiju, sve dok on ne podrži ANP.

"U pitanju je klasična kockarsko-siledžijska logika. U Republici Srpskoj ona je Dodiku u dva navrata bila saveznik – prvi put u januaru 1998. godine kada, sa samo dva poslanika u NSRS  postaje predsjednik Vlade RS.  I drugi put u februaru 2006. godine kada, i opet s tankom parlamentarnom bazom, dolazi na čelo Vlade RS. I jedan i drugi put, međutim, to je bilo moguće zahvaljujući podršci koju je imao u svjetskim centrima moći", podsjeća Kukić.

No, sada je priča drugačija.

"Dodik je posvađan sa cijelim svijetom i svoju snagu crpe isključivo u podršci Beograda i Moskve. Istovremeno, međutim, otpor u Sarajevu je puno ozbiljniji od onoga kojeg je imao u Banjoj Luci. On to, kako stvari stoje, još uvijek ne shvaća i logikom mišića, prijetnjama svim i svačim, pa i najavama disolucije, pokušava zaplašiti Komšića i Džaferovića, ali i sve ostale na prostoru Federacije", navodi on.

Kako kaže, što vrijeme više prolazi, svima je sve jasnije da se radi o pucnjevima iz prazne puške.

"Jer, priča je radikalno drugačija od one s početka devedesetih. Zastrašivanje više ne prolazi, a znatno drugačiji su i odnosi moći. Istrajavanje, hoću reći, na toj logici Dodiku može biti ispostavljeno samo kao ceh kojeg će sam plaćati – a to će se, gotovo sam siguran, prrije ili kasnije i dogoditi. U konačnici, on će izgubiti i vlast i moć, i biti će neka vrsta glinenog goluba, pod tretmanom pravne države zbog svega što je prethodnih dvadesetak godina činio a za što se svugdje u svijetu završava na istom mjestu. U zatvoru", kategoričan je Kukić.

Dodikov put u vlastitu propast

Nakon što je druga vanredna sjednica otkazana, Dodik je najavio niz mogućih poteza, poput povlačenja saglasnosti na sporazume o OS BiH i indirektnim porezima, te preispitivanje nadležnosti koje su sa entiteta prenesene na državu BiH.

Profesor Kukić smatra da je i to pucanj iz prazne puške.

"Jer, priča da će od Narodne skupštine RS zatražiti uskraćivane saglasnosti o prenosu nekih nadležnosti s nivoa entiteta na nivo države, pozivajući se, usput, na Dejtonski ustav i izvorne nadležnosti države, ne pije vode. Zašto? Zato što je prenos nadležnosti s entiteta na državu predviđen kao mogućnost i u Dejtonskom sporazumu. Istina, postoji mogućnost i povratna tih nadležnosti na entitete, uz dodatak dakako da je to moguće uz strogo poštovanu proceduru – da zeleno svijetlo za to dade, prvo, državni parlament, a nakon njega i parlamenti entiteta RS i FBiH", pojašnjava on.

Sve ostalo, dodaje, unilateralne su akcije koje predstavljaju udar na ustavni poredak.

"I to Milorad Dodik vrlo dobro zna. Ne kažem, doduše, da se na tu vrstu akcija on ne može odlučiti i uz svijest koje posljedice one za njega i za RS mogu izazvati. Ali, to je već drugo pitanje – i jedan od razloga da se razmisli i o pitanju je li čovjek pri punoj pameti. I nije li mu, možda već sada, potreban ozbiljniji medicinski tretman", Kukićeva je poruka.

Na pitanje šta u BiH očekuje nakon 5. septembra, kada ističe rok predviđen sporazumom o formiranju vlasti koji su potpisala tri lidera najvećih parlamentarnih stranaka u BiH, on naglašava kako ne vjeruje da će se dogoditi baš išta.

"Dodik prijeti 5. septembrom kako bi, eventualno, svoje političke oponente u Federaciji prisilio na povlačenje. Ne dogodi li se, pak, to, a neće, 6. septembra će on, jer zna da je put u unilateralne akcije put u vlastitu propast, pričati potpuno drugu priču od one koju priča danas", mišljenja je Kukić.

Blokada do 2022. godine

Rješenje za okončanje agonije na bh. političkoj sceni ne vidi u preslagivanju parlamentarne većine.

"Jer, ona je, po sadašnjem stanju stvari, nemoguća. Naime, da bi kandidat za mandatara Savjeta ministara dobio podrčku parlamenta, nije mu dovoljna samo prosta parlamentarna većina nego uz nju mora imati i entitetsku većinu u Predstavničkom domu državnoga parlamenta. A nje, što se kandidata izvan SNSD-a i njegove koalicije iz RS, u ovom momentu nema. Pretpostavimo, potom, da se ona, kojekakvim političkim trgovinama, ipak obezbijedi. U tom slučaju je moguće formirati Savjet ministara, ali bi državni parlament bio blokiran sve do novih izbora 2022. godine. I zemlja bi dalje zaostajala – za svojim okruženjem, na putu evroatlantskog integracijskog procesa, demografski bi se još intenzivnije praznila, da ne nabrajam", navodi Kukić.

Dodaje da rješenje, drugim riječima, može biti samo u izmjenama Izbornog zakona kojima se omogućuje institut vanrednih izbora.

"Jer, po postojećem rješenju, oni koji ostvare neku parlamentarnu većinu, o tome što čine moraju paziti samo dok se ne konstituiše vlast. Nakon toga su zaštićeni kao polarni medvjedi. Institut vanrednih izbora, međutim, znaači kraj takve sigurnosti, pa i obavezu da se pazi kako se vlada. Jer, svaki novi izbori mogu rezultirati radikalno drugačijim rezultatima i gubljenjem pozicija vlasti i moći koje se u rukama držalo", zaključuje profesor Kukić u razgovoru za portal Vijesti.

(Vijesti.ba)