Domaći političari: Građanima treba više poštovanja
Osim prava na slobodu govora i okupljanja, domaći političari smatraju da u društvu treba unaprijediti položaj majki, osoba sa invaliditetom, demobilisanih boraca, kao i porodica poginulih boraca.
Republika Srpska
Na današnji dan 1948. godine donesena je Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, koja svakom ljudskom biću garantuju ljudska prava i slobode.
Koliko se ova deklaracija poštuje u Bosni i Hercegovini možemo vidjeti iz raznih izvještaja i rezultata istraživanja koja se godinama sprovode u ovoj zemlji. Borci za ljudska parava upozoravaju da su pojedine kategorije na ivici egzistencije, a položaj BiH na svjetskim listama dodatno je pogoršala migrantska kriza.
Nevladin sektor je već godinama jasan – u BiH je, između ostalog, na djelu diskriminacija manjina, prijetnje novinarima, političke opstrukcije sudstva, neisplaćene odštete, kršenje prava djece, penzionera, kao i mnogih drugih.
Aktivisti godinama tvrde da su institucije u BiH, zaokupljene zaštitom svojih ličnih interesa, potpuno zaboravili na obavezu da štite prava svih građana u državi.
Da se na pitanjima ljudskih prava još treba raditi saglasni su i domaći političari, odnosno, oni sa kojima smo razgovarali. Koliko se u BiH poštuju ljudska prava i na čemu se treba posebno raditi pitali smo delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Dušanku Majkić.

– U BiH je za neke kategorije dosta urađeno, a za neke treba još da se radi. U fokus treba staviti pitanje osoba sa invaliditetom, jer su oni ugrožena kategorija kada su u pitanju ljudska prava. Država mora učiniti značajan napor kada su u pitanju arhitektonske barijere kojima oni dolaze i do mjesta gde se bore za svoja prava – objasnila je Majkićeva.
Dodaje da joj su joj osobe sa invaliditetom uvijek bile asosijacija na težak život.
– Bez obzira na to što postoje još neke kategorija čiji bi položaj trebao biti bolji, njih stavljam na prvo mjesto – rekla je ona.
Šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu parlamenta BiH i predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić smatra da se više pažnje treba posvetiti majkama.

– Najveću pažnju treba da posvetimo potomstvu i majkama, a što se tiče poštovanja, najveću pažnju treba da posvetimo demobilisanim borcima i porodicama poginulih boraca. To je prva ravan. Zajedno s tim bih stavio i prava porodica poginulih boraca i demobilisanih boraca, a onda možemo da govorimo o svim ostalim pravima – naveo je on.
Objašnjava da svakako treba raditi i na pravima penzionera, zaposlenih, socijalno ugroženih, izbjeglica…
– Osim toga, ne smijemo da zanemarimo da imamo niske penzije i da nezaposleni ljudi žive na rubu egzistencije. Ne možemo nikoga apostrofirati, ali ako idemo na varijantu budućnosti i rađanja, onda su to majke i mala djeca – ocijenio je Stevandić.
Saglasna s njim je i narodni poslanik i potpredsjednik PDP-a Jelana Trivić. Ona smatra da u našem društvu rijetko kome nisu ugrožana ljudska prava.

– Imali smo slučajeve povodom tragične smrti Davida Dragičevića, gdje smo mogli vidjeti šikaniranje, maltretiranje i privođenje. To su ekstremna kršnja prava, ali prava se krše svakodnevno, od medija do penzionera, koji nemaju prava na dostojan život. Krše se prava radnika neuplaćivanjem doprinosa, studenata sa lošim studentskim standardom, porodilja sa lošim uslovima u zdravstvenih ustanova – rekla je Trivićeva, dodavši da generalno živimo u lošem društvu što se tiče poštovanja ljudskih prava.
(Srpskainfo)
Koliko se ova deklaracija poštuje u Bosni i Hercegovini možemo vidjeti iz raznih izvještaja i rezultata istraživanja koja se godinama sprovode u ovoj zemlji. Borci za ljudska parava upozoravaju da su pojedine kategorije na ivici egzistencije, a položaj BiH na svjetskim listama dodatno je pogoršala migrantska kriza.
Nevladin sektor je već godinama jasan – u BiH je, između ostalog, na djelu diskriminacija manjina, prijetnje novinarima, političke opstrukcije sudstva, neisplaćene odštete, kršenje prava djece, penzionera, kao i mnogih drugih.
Aktivisti godinama tvrde da su institucije u BiH, zaokupljene zaštitom svojih ličnih interesa, potpuno zaboravili na obavezu da štite prava svih građana u državi.
Da se na pitanjima ljudskih prava još treba raditi saglasni su i domaći političari, odnosno, oni sa kojima smo razgovarali. Koliko se u BiH poštuju ljudska prava i na čemu se treba posebno raditi pitali smo delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Dušanku Majkić.

– U BiH je za neke kategorije dosta urađeno, a za neke treba još da se radi. U fokus treba staviti pitanje osoba sa invaliditetom, jer su oni ugrožena kategorija kada su u pitanju ljudska prava. Država mora učiniti značajan napor kada su u pitanju arhitektonske barijere kojima oni dolaze i do mjesta gde se bore za svoja prava – objasnila je Majkićeva.
Dodaje da joj su joj osobe sa invaliditetom uvijek bile asosijacija na težak život.
– Bez obzira na to što postoje još neke kategorija čiji bi položaj trebao biti bolji, njih stavljam na prvo mjesto – rekla je ona.
Šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu parlamenta BiH i predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić smatra da se više pažnje treba posvetiti majkama.

– Najveću pažnju treba da posvetimo potomstvu i majkama, a što se tiče poštovanja, najveću pažnju treba da posvetimo demobilisanim borcima i porodicama poginulih boraca. To je prva ravan. Zajedno s tim bih stavio i prava porodica poginulih boraca i demobilisanih boraca, a onda možemo da govorimo o svim ostalim pravima – naveo je on.
Objašnjava da svakako treba raditi i na pravima penzionera, zaposlenih, socijalno ugroženih, izbjeglica…
– Osim toga, ne smijemo da zanemarimo da imamo niske penzije i da nezaposleni ljudi žive na rubu egzistencije. Ne možemo nikoga apostrofirati, ali ako idemo na varijantu budućnosti i rađanja, onda su to majke i mala djeca – ocijenio je Stevandić.
Saglasna s njim je i narodni poslanik i potpredsjednik PDP-a Jelana Trivić. Ona smatra da u našem društvu rijetko kome nisu ugrožana ljudska prava.

– Imali smo slučajeve povodom tragične smrti Davida Dragičevića, gdje smo mogli vidjeti šikaniranje, maltretiranje i privođenje. To su ekstremna kršnja prava, ali prava se krše svakodnevno, od medija do penzionera, koji nemaju prava na dostojan život. Krše se prava radnika neuplaćivanjem doprinosa, studenata sa lošim studentskim standardom, porodilja sa lošim uslovima u zdravstvenih ustanova – rekla je Trivićeva, dodavši da generalno živimo u lošem društvu što se tiče poštovanja ljudskih prava.
(Srpskainfo)
Povezane vijesti
Francuzi pokušali da sruše tender za auto-put Rača-Bijeljina
Republika Srpska
0
Festival srpskih pjesama i igara u Istočnoj Ilidži
0
Kada stranački šef preuzme ulogu: Dodik zarobio institucije Republike Srpske
11
Razbijena kriminalna grupa: Droga sa Pala preko Sarajeva išla ka Zenici
2
Srđan Lakić: Laž je da napuštam Pokret Sigurna Srpska
3
Podrška Srpskoj ne znači poslušnost Miloradu Dodiku
12
Komentari (13)
V I L I
Dušanka i Stevandic, nka se pokriju ušima i ćute. Oni nemaju pravo pričati o poštovanju ljudskih prava, sve što su radili i što rade je protiv ljudskih prava.
21 vijek
Nase drustvo je najgora moguca slika poraza ljudskih prava u Evropi.
Milica
Da li su ti naši nazovi političari svjesni da i oni spadaju u građane?? koliko znam niko još nije živio 1000 godina, a ovi se sprdaju s nama , jedno za njih a nama izgleda šta ostane
Osvit
Narodima i gradanima od politicara treba pravna drzava.Vec odavno je jasno da sadasnja garnitura na tu temu i ne razmislja.
Boki
Pa ti isti političari su im i oduzeli poštovanje, dostojanstvo, slobodu, pravdu, egzistenciju, zdravstvo, školstvo, kulturu.
Haralampije
Vama treba SAMOPOŠTOVANJA!
Е
Не се**те више, ни ви ни политичари. Доста вас је и једних и других, а поготову ваших лажи.
Poniženja, ali skroz
Ovdje nema ljudskih prava. Ukoliko se boriš za ista, u bilo kojoj oblasti, a ne potplatiš, ili nemaš debelu vezu, unaprijed si izgubio. Mi nemamo ni elenentarna ljudska prava, većina smo poniženi, stvaraoci su davno pogaženi, svakodbevno pod tenzijama rata, nekih neprijatelja, špijuna, nekih napada, autoritarnisti rezima, mobing i progon neistomisljenika, ovdje je sve naporno i odvratno. Treba otići, svakako oni koji mogu, da bar dio života žive u miru i slobodi, psihičkoj i fizilkoj.
Brzi
Sve je dozvoljeno sto zakonom nije zabranjeno.
kukobat
Nemoj samo da Dušanka brine o nama.
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.