Koliko je demokratija zastupljena u BiH?

Bosna i Hercegovina okarakterisana je kao država u kojoj postoje manjkavosti u političkoj kulturi, funkcionisanju vlade kao i političkom učešću građana. Vladavina prava je veoma slaba, a korupcija je rasprostranjena u svim segmentima društva. Sudstvo nije nezavisno, pritisak na novinare je svakondevica, a civilno društvo postoji u izmaglici. Postavlja se pitanje da li je ikad i postojala demokratija ili je to sve samo privid, kažu u nevladinom sektoru.

 „Borba za ljudska prava za to ne trebaju neke određene kategorije već da se prepoznaju problemi i da se izađe na ulicu protestuje podrže inicijative i drugi oblici građanskog djelvoanja i pritiska zato što to sutra može biti moj problem i onog trenutka kad to osvjestimo možemo reći da smo napravili jedan korak ka naprijed ali to je proces koji će trajati narednih 30 do 50 godina da bi uspostavili neko demokratsko društvo“, kaže Milica Pralica, Udruženje građana Oštra nula.

Brojni su primjeri gušenja građanske demokratije. Najupečatljiviji primjer zabrane slobode građana su protesti grupe Pravda za Davida koji su u obilježili 2018. godinu ali i ugušeni policijskom represijom. Iako BiH ima propisanu slobodu izražavanja,građani ipak dobijaju prekršajne prijave zbog kritike koju javno iznose. 

„Zapravo se vrši to institucionalno nasilje ili ignorisanje građana da odustanu  a građani treba da budu svjesni činjenice da izbori nisu jedino sredstvo na kom mi možemo da promijenimo vlast i utičemo na demokratske odluke mislim da u narednom periodu trebalo bi da se borim za svoja prava jer niko neće doći da se bori za naša prava i mi to moramo uraditi sami za sebe“, ističe Milica Pralica, Udruženje građana Oštra nula

Sloboda okupljanja je zaštićena domaćim zakonima i međunarodnim standardima, ali se često krše odnosno ugrožavanju. Jedan od razloga je taj što službenici nerijetko zaboravljaju da postupaju u skladu sa pravnim standardima ljudskih prava, a svaki nelegitiman postupak pravdaju zakonskim ovlašćenjima.

 „U BiH imamo samo privid demokratije odnosno neke naznake obrise demokratskih instituta počevši od izbora načina na koji se formiraju liste i načina kako se sprovode izbori postizbornih nemoralnih i nečasnih radnji kupovine poslanika i sve do direktnog odnosa države prema građanima gdje se ljudska prava uskraćuju“, kaže Dragan Todorović, Centar za ljudska prava BL.

Od zemalja Zapadnog Balkana, najbolja na listi indeksa demokratije je Slovenija koja je na 36 mjestu, Hrvatska se nalazi na 59-om, a Srbija na 66-om mjestu. Na vrhu indeksa demokratije je Norveška, iza nje su Island, Švedska, Novi Zeland i Finsk, dok je na posljednjem mjestu Sjeverna Koreja. 

BN TV