DW: "Imali smo ratne i poratne profitere, sada ćemo imati i virusne profitere"

Istovremeno, posljedice ove pošasti već osjeća bh. ekonomija. Prije nekoliko dana premijer Federacije BiH Fadil Novalić je kazao da je u ovom dijelu države otpušteno 3.543 radnika. Otkazi radnicima dijele se i u Republici Srpskoj. Prvi na udaru su radnici u turizmu, hotelijerstvu, ugostiteljstvu, drvnoprerađivačkoj industriji...

Nema srednje klase, samo bogati i siromašni 

„Naše društvo je u ovu globalnu krizu i ušlo kao već osiromašeno. Pad industrijske proizvodnje zabilježen je u posljednjem kvartalu 2019. godine. Nemamo srednje klase, imamo bogate i siromašne. Imali smo ratne i poratne profitere, sada ćemo imati i virusne profitere. Pa, ljudi moji, litar vode sa hlorom prodaje se za čak 15 KM", kaže za DW Svetlana Cenić, ekonomski ekspert.

Sagovornica DW-a ističe kako je bh. ekonomija i prije pandemije korona virusa imala velike probleme.

„Prije svega, bh. ekonomija ima strukturalne probleme. Privreda je funkcionisala uprkos, a ne zahvaljujući vlasti. Kada pogledate šta su uradili entitetske vlade i Savjet ministara na ublažavanju posljedica po ekonomiju, to je premalo. Većinu zdravstvenih i pratećih potrepština mogu se proizvesti u BiH.

Mantili, deke, sapuni, ubrusi, sredstva za dezinfekciju..., sve to se uvozi, što je poražavajuće. Nedavno je blokirano usvajanje budžeta na državnom nivou, što je neobjašnjivo. Ova vlast je gora za bh. građane od koronavirusa. Građanima treba reći, čeka ih veoma težak period nakon što se odbranimo od ove pošasti. U Republici Srpskoj je u subotu (28. marta) uvedeno vanredno stanje i sadašnja vladajuća garnitura ima apsolutnu vlast, što nije dobro. 

Vlast na svim nivoima će dugo vremena zloupotrebljavati korona virus, okrivljujući pandemiju za sve ekonomske kolapse koji slijede", naglašava Cenić i dodaje:

„Slijede nam nova zaduženja, novi aranžmani s MMF-om. Moljakaćemo ovu instituciju, pristati na sve njihove zahtjeve, uzećemo nove kredite koje će vraćati generacije i generacije".

BiH je u dobroj mjeri i ranije bila zavisna o dugogodišnjem aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). U domaćoj javnosti ova se institucija doživljava na negativan način, kao neko ko isisava novac iz BiH.

Akademik Muris Čičić, jedan od ekonomskih autoriteta u BiH, u razgovoru za Deutsche Welle komentarisao je trenutno stanje.

„BiH nije prezadužena, s tim da se stiče utisak da bi se u toj situaciji uskoro mogla naći Republika Srpska. Oni svojom ekonomskom politikom klize u to stanje" kaže Čičić.

Prema njegovim riječima, na ekonomsko stanje veliki uticaj imaju političke prilike u BiH.

Problem je politička nestabilnost

„U BiH je specifična situacija, još od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kada se kreira ekonomska strategija vodi se računa o narodima, entitetima, susjedima…, a to baš nije dobro. Problem je politička nestabilnost te loše upravljanje makroekonomskim odnosima. Biraju se podobni, a ne sposobni. U tom slučaju trpi ekonomija“, istakao je Čičić.

Kada je MMF u pitanju, Čičić smatra da je uloga ove svjetske organizacije važna za ekonomiju BiH.

„Kada nema novca za socijalne kategorije, u bh. javnosti krivica se svaljuje na MMF. Mislim da je to pogrešna percepcija. Zašto? MMF kreditira BiH po povoljnim uslovima, ali insistiraju da znaju kako će se ta sredstva trošiti. Na neki način MMF igra ulogu vlade u BiH i insistira da se novac racionalno troši, a ne da se gase socijalni požari.

„Institucija poput MMF-a baštini liberalnu ekonomsku filozofiju, tzv. Čikašku školu, koju karakterišu oštre mjere štednje kako bi se stabilizovao budžet. Te mjere u pravilu, ne samo u BiH, pogađaju socijalno osjetljive kategorije društva. Upravo taj sloj društva je važna glasačka baza svake vlasti, tako da će MMF još dugo insistirati na neophodnim mjerama štednje", zaključio je Čičić.

A upravo ove socijalno osjetljive kategorije društva najviše strahuju da će buduće generacije u BiH pasti u dužničko ropstvo zbog MMF-a i kredita, posebno nakon pandemije korona virusa.

(DW)