Manje doznaka iz inostranstva zbog virusa korona
Masovni povratak radnika koji su ostali bez posla u jeku pandemije za države na Balkanu znači i manje doznaka ubuduće. Koliki je to udar zavisi od toga koliko će kriza potrajati.
Stotine hiljada građana Srbije, ali i BiH i Hrvatske, poslednjih nedelja su se vratili u svoje zemlje. Iako preciznih podataka još nema, prema ličnim svjedočanstvima može se zaključiti da je veliki broj njih u zapadnoj Evropi ostao bez posla jer su radili uz nesigurne ugovore ili čak na crno.
Kriza ih je ostavila bez posla i pitanje je koliko će to potrajati.
Vlasti u regionu bave se hitnim mjerama koje bi trebalo da ublaže ekonomske posljedice pandemije i kao da se još ne razmišlja šta znači masovni povratak nezaposlenih iz inostranstva. Nije problem samo u činjenici da će se povećati broj nezaposlenih, nego bi i količina doznaka iz inostranstva – novca koji gastarbajteri šalju rodbini ili prijateljima – mogao značajno da padne.
Srpski građani posljednjih godina u domovinu šalju između tri i četiri milijarde evra godišnje, što čini oko deset odsto ukupnog bruto društvenog proizvoda. U susjedstvu su procenti takođe značajni, oko 6,6 odsto u Hrvatskoj odnosno između 11 i 13 odsto u BiH.
„Većina njih neće pasti na teret državi"
Profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić za DW ističe da ne očekuje da će povratnici biti teret za državu jer se uglavnom vraćaju s ušteđevinom. Smatra da će zapadne ekonomije, kad splasne kriza zbog pandemije, ponovno masovno tražiti radnike koji obavljaju poslove koje domaće stanovništvo ne želi, pa će i doznake iz inostranstva ponovno stizati u Srbiju.
„Svi su oni dobrodošli i imaju pravo da se vrate kući. Uvjeren sam da većina njih sigurno nekoliko mjeseci neće biti na teretu države jer imaju ušteđevine, a i očekuju da su problemi privremeni te da će moći da se vrate u države u kojima su radili“, kaže Savić.
Šefica hrvatskog Ekonomskog instituta Maruška Vizek, koja je ovih dana privukla pažnu javnosti predstavljanjem 16 antikriznih mjera koje bi trebalo da donese vlada Andreja Plenkovića, u ovoj fazi još ne očekuje značajniji povratak hrvatskih radnika. Međutim, što kriza bude duže trajala, smatra da bi veći broj ljudi mogao biti sklon povratku u zemlju.
Iako doznake imaju značajan udio u hrvatskom BDP-u, Vizek naglašava da one „nisu varijabla koja je pod kontrolom nosilaca ekonomske politike“. Drugim riječima, kakve god mjere da preduzima recimo Hrvatska – ona ne može uticati na to da li će i koliko ljudi raditi u inostranstvu i slati novac u zemlju.
Duge posljedice?
Profesor sa sarajevskog Ekonomskog fakulteta Fikret Čaušević smatra da je masovniji povratak radnika iz BiH izvjestan.
„Zastoj životnih tokova neminovno podrazumeva veliki pad proizvodnje i posljedični veliki pad potražnje za radom“, kaže on za DW.
„Nažalost, vrlo je velika vjerovatnoća da će radikalno socijalno distanciranje, čak i ako bude trajalo svega dva do tri mjeseca, imati za posljedicu ne samo recesiju već i depresiju. Posljedice povratka radnika u BiH, kao i u sve zemlje zapadnog Balkana, podrazumjevaju naglu promjenu 'prioriteta problema'“, ističe dr. Čaušević.
Dodaje i kako se u novim okolnostima može očekivati značajniji rast nezaposlenosti i nagli rast socijalnih problema koji će, posljedično, uključiti i povratnike.
(DW)
Povezane vijesti
Gorivo u BiH skuplje nego u Sloveniji i Hrvatskoj
Otkriveno: Opasni otpad u Varešu odlagan blizu kuća
POSKOK otkrio detalje velike akcije u BiH - Uhapšeno 15 osoba
Centralna banka BiH pušta u opticaj nove kovanice
Velika akcija POSKOK-a: Zaplijenjeno 110 kg droge, među 11 uhapšenih nekadašnji pratilac Nenada Nešića
Komentari (27)
Manje doznaka
Ali vise nas je.
Mile i njegov sincic
Bitnoje dase plate politicarima i njihovim savjetnicima sve benificije jel onisu najveci srbi a ti sirotinjo nemoj prositi vise
tako je
Potpuno ce da nestanu sezonski radnici se vracaju a oni su ti koji su slali novac.Svi oni koji planiraju ostati tamo slabo ili nikako su slali novac.Treba da se osjeti kriza jer nimalo nije bilo postovanja prema tim ljudima na prelazima su i docekivali kao i migrante.
Bok
Pa neko tim ljudima skoro da nije dao ulazak u zemlju. Oni su bili zlatna koka i stub socijalnog mira. Vagao je da li jači on ili Ustav. Bar ih je proglasio glavnim krivcima ako pođe po zlu. Narod koji pamti ima neku šansu, ali danas je mnogo više praznoglavih, koji će sve ovo brzo zaboraviti. Na žalost.
izraelac
više obradive zemlje... više hrane... manji uvoz... više domaćinstva više djece... sela nisu pusta... pare su sistem vrijednosti za plaćanje.. ako ima sistem pare važe.. kakve pare iz inozemstva ako nema poljoprivrede.. glupost lupate
Frankfurter
Nema povratka radnika iz inostranstva nego povratak onih koji su bili tamo turisticki tj radili na crno.Ovi koji su uredno prijavljeni i tamo zive niko se nije vratio.
Barlo
Ma bravo... Profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić Smatra da će zapadne ekonomije, kad splasne kriza zbog pandemije, ponovno masovno tražiti radnike koji obavljaju poslove koje domaće stanovništvo ne želi, pa će i doznake iz inostranstva ponovno stizati u Srbiju. e profesore profesore,ako ti mislis da zapadna ekonomija trazi radnike za poslove koje njihovo stanovnistvo ne zeli onda si jadan ti i tvoja ekonomija ...
Re Sasa
Ja mislim da govor mrznje i poziv na linc zabranjen. Nadam se da ces odgovarati za ovu izjavu.
Neko
Pa Dodo je rekao da ne dolazimo i jos je okrivii diasporu zbog virusa da je to sve zbog nas a kad je sve u redu zna doci u Stuttgart i zapomagati da trebamo ulagati u RS! Dobro jedan rece najbolje bi bilo da saljemob € i da se odreknemo svoih kuca!
Sds
Obavjestavamo da nema vise jednokratne pomoci
Uhh
Nevalja kada dodju,nevalja kada ne salju novac. Ko bi vam udovoljio?
Lola
Za koga cete sad glasat u Ugljeviku kad vam ukinu jednokratnu pomoc
Sasa
Ko je naucio raditi nema krize jedino u rs ovi sto pljuju svaku vlast ce imati problema to su kokosari I neradnici po meni to treba pobit da bi posteni zivjeli
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.