U BiH nema dogovora oko podjele pomoći MMF-a

''Apsolutno je neizostavno da raspodjela sredstava od Međunarodnog monetarnog fonda Bosni i Hercegovini bude transparentna, adekvatna i dostatna, raspodijeljena na način da poštuje i uvažava sve nivoe vlasti u zaštiti zdravstvenih, ekonomskih i sigurnosnih sistema, a posebno ne izostavljajući županijski nivo'', izjavio je u četvrtak (9. april) predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Dragan Čović.

To je naveo u telefonskom sastanku sa šefom delegacije i specijalnim predstavnikom Europske unije u BiH Johannom Sattlerom, saopšteno je iz Čovićevog kabineta.

Međunarodnu pomoć dobija država Bosna i Hercegovina i sredstva su, prema dosadašnjem modelu, dijeljena po principu-dvije trećine Federaciji BiH i jedna trećina Republici Srpskoj.

Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje da se entiteti usaglase oko raspodjele sredstava, rekao je 3. aprila Endrju Džuel (Andrew Jewell), rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, u razgovoru putem video-linka sa predsjedavajućim Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Zoranom Tegeltijom.

''Međunarodni monetarni fond prvobitno je za Bosnu i Hercegovinu izdvojio 165 miliona evra, međutim otvorena je mogućnost da izvršni odbor poveća sredstva na 330 miliona evra odgovarajući na zahtjev vlasti u Bosni i Hercegovini'', pojasnio je tom prilikom Džuel.

Zašto nije potpisano Pismo o namjerama?

Još uvijek nije potpisano ni Pismo namjere koje treba proslijediti MMF-u. Pismo namjere trebalo bi da sadrži detalje o tome šta je urađeno u oblasti fiskalne politike, koji zakoni su usvojeni, koje će se reforme provoditi i gdje će novac biti utrošen.

Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Vjekoslav Bevanda, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako ne bi obrazlagao zbog čega pismo namjere još uvijek nije potpisano, te da je zatražio od predsjedavajućeg Savjeta ministara i predsjedavajućeg Fiskalnog vijeća, Zorana Tegeltije, da sazove sastanak Fiskalnog vijeća kako bi se razgovaralo o ovom pitanju.

Fiskalno vijeće čine ministri finansija i predsjednici vlada na državnom i entitetskim nivoima, koji su usaglasili Pismo namjere MMF-u 1. aprila ove godine, ali svi članovi vijeća nisu potpisali ovo pismo.

Iz kabineta predsjedavajućeg Savjeta ministara BIH Zorana Tegeltije potvrđeno je za RSE da je dato 'zeleno svjetlo' za sastanak, ali se čeka da svih šest članova Fiskalnog vijeća predlože vrijeme kako bi sastanak bio održan.

Na čemu insistira Republika Srpska?

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik u više navrata je izjavio da će Republika Srpska insistirati da se barem jedan procenat izdvoji za Brčko distrikt.

Dogovor u zastoju, kako kaže, jer se u Federaciji BiH ne mogu dogovoriti oko raspodjele sredstava nižim nivoima vlasti.

“Očekivali smo da ćemo imati raspodjelu 60 prema 40 posto, s time što bi se pola postotka i s jedne i sa druge strane dalo Brčko distriktu, koji nije uopšte uključen u ovaj aranžman. No, nije problem u tome, kako sam shvatio, u samoj Federaciji nije postignut dogovor o kantonalnoj raspodjeli sredstava i to je dovelo do toga da taj aranžman s MMF-om nije potpisan“, izjavio je Dodik u utorak, 7. aprila, prilikom posjete Trebinju, na jugu BiH.

Mogu li se utvrditi pravila za postizanje konsenzusa?

Neverovatno je da smo mi sa predstavnicima vlasti Bosne i Hercegovine u stanju da odustanemo od dobijanja sredstava koja nas sleduju, jer nismo u stanju da se dogovorimo kako ćemo ih rasporediti, potrošiti, upotrebiti, kaže za RSE ekonomista Zoran Pavlović.

On je uvjeren da nije zabilježen slučaj da zemlja, kojoj je međunarodna pomoć itekako potrebna, zbog nesuglasica u vladajućoj strukturi rizikuje da tu pomoć ne dobije.

''Ta sredstva koja nam pripadaju i koja Međunarodni monetarni fond izdvaja, znajući da zemlje koje su pogođene korona virusom su zaista u situaciji da su im potrebna“, navodi Pavlović.

Ekonomista Anto Domazet kaže za RSE da je vrijeme da političari shvate kako je neophodno utvrditi pravila po kojima se dolazi do konsenzusa o važnim pitanjima, jer bez toga će svi biti gubitnici.

„Moraju se razraditi kriteriji na osnovu kojih se postiže konsenzus i postići određeni automatizam kod svi takvih odluka, jer trebaće za ubuduće i kod drugih sredstava iz međunarodne pomoći za borbu protiv posljedica pandemije. Dakle, neophodno je utvrditi kriterije i imati svijest o tome da se mora postići konsenzus. Nije vrijeme za sitne interese, nije vrijeme za ucjenjivanje, potrebni su nam političari koji su spremni na kompromis i da taj društveni interes, zajednički interes stave iznad svakog pojedinačnog odnosno partikularističkog interesa“, kaže Domazet.

Šta je zadatak Fiskalnog vijeća?

Ekonomista Dženan Đonlagić objašnjava za RSE da je za međunarodne sporazume zaduženo Fiskalno vijeće BIH čiji je zadatak da utvrdi kriterije raspodjele sredstava iz međunarodne pomoći između entiteta, a ne da se bavi raspodjelom na nižim nivoima vlasti.

''Ukoliko je istina, kako se može pročitati između redova da pojedini članovi Fiskalnog vijeća uslovljavaju svoj potpis utvrđivanjem raspodjele novca između kantona, oni ponovo ucjenjuju i državu Bosnu i Hercegovinu i sve građane Bosne i Hercegovine u ovakvoj situaciji. Dakle ne može se uslovljavati sporazum sa Međunarodnim monetarnim fondom koji ima karakter međunarodnog sporazuma, utvrđivanjem kriterija za raspodjelu između kantona, to je nešto što je apsolutno nedopustivo", ističe Đonlagić.

Međunarodni monetarni fond izdvojio je 5 milijardi dolara za pomoć zemljama koje su pogođene pandemijom.

(RSE)