U BiH političke stranke niču kao pečurke nakon kiše

Šta zapravo znači taj broj, pitali smo građane i analitičare?

BiH prva je u Evropi po broju registrovanih političkih stranaka i sličnih organizacija. Čak 135 političkih partija učestvovaće na lokalnim izborima koji su zakazani za novembar. Podršku građana tražiće i 383 nezavisna kandidata. Građani kažu da je to besmisleno.

„Isključivo novac. Dobijaju za to novac kad osnuju partiju. To je korupcija, sve se to odmah zloupotrijebi čim se politički organizuješ. Pretvori se u neku vrstu mafije.

Mislim da nije baš u redu da ima toliko stranaka. Ja sam za to da mlađi napreduju i neka se bore.

Ja ne vidim tu neki veliki broj kvalitetnih političara. Obično se svi šlepaju uz nekoga, pokušavajući da tako svoje neuspjehe u privatnom životu pokriju u politici.“

Pošto BiH ima oko tri miliona stanovnika, to praktično znači da na skoro svake 22 hiljade građana funkcioniše po jedna politička partija. To je, kažu analitičari, dokaz koliko je politička scena u BiH neprofilisana. Još veći razlog ovolikog broja partija jeste činjenica da se danas politika smatra najprofitabilnijim poslom.

„Očito za to imaju primjer kroz sve ove decenije političkog života, gdje su zapravo i dobili potvrdu, da neke stvari možete ostvariti jedino ukoliko se angažujete kroz političke partije.“, kaže politička anlitičarka Tanja Topić.

Nove stranke, naročito u Republici Srpskoj, niču bukvalno kao pečurke. Dio njih nastaju razbijanjem drugih političkih partija. U najvećem broju one su stvorene od strane vlasti, kako bi pomrsile račune opoziciji, smatra novinar Goran Dakić.

„SNSD kao najveća stranka radi na rasturanju i rastakanju svih ostalih stanaka, bez obzira da li su te stranke u opoziciji ili su sa njima u nekom koalicionom dogovoru. Ostaje da se vidi na koliko još frakcija može da se pocijepa recimo Socijalistička partija i na koliko još frakcija može da se pocijepa DNS. Za sada stabilno djeluje jedino PDP. Ali što više budu jačali njih će sigurno stići sudbina SDS-a, ukoliko se na vrijeme ne budu rješavali svojih recimo potencijalnih papaka.“, ističe Dakić.

Da jače partije same provode projekte cijepanja drugih političkih partija, slaže se i analitičarka Tanja Topić.

„Time zapravo čiste taj partijski prostor, odnosno stvaraju prostor za eliminisanje tih manjih političkih partija i za ostvarivanje potpune dominacije.“, kaže Topićeva.

Potpuna dominacija svakako je bila prvobitni cilj Milorada Dodika i SNSD-a, kažu poznavaoci političkih prilika u Srpskoj.

Međutim:

„Veliki broj kadrova iz tih stranaka koje se cijepaju prelaze u SNSD-e, a to po diktatu političkih stranaka i političke svijesti mora donijeti neke probleme i SNSD-u unutar same stranačke organizacije.“, dodaje Dakić.

Politički analitičari smatraju da se i broj novoosnovanih političkih partija odnosi i na činjenicu da je prag za ulazak u odborničke ili skupštinske klupe u lokalnim zajednicama u Srpskoj svega 3%. Osim toga, sve registrovane političke partije imaju pravo da imenuju svoje izborne posmatrače, koje onda nerijetko prepuštaju većim političkim partijama. Jedno od rješenja, zaključuju, moglo bi da bude i povećanje izbornog cenzusa.

BN TV