Slijede otkazi i novi pad prihoda

Na ovaj negativni trend posljednjih nekoliko mjeseci ukazuju podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

Pad cijena je zabilježen u prosjeku od 0,8 posto, a na godišnjem nivou bilježi se pad cijena od 2,1 posto.

Ekonomista Željko Rička je kazao da ovi podaci često kod građana izazovu oduševljenje, ali iza ovakvih pokazatelja se krije puno tmurnija slika. 

"U suštini, ovaj trend nije pozitivan, jer on znači da je došlo do smanjenja potražnje, dakle građani manje kupuju i troše. Čim je potražnja niža, smanjuje se i proizvodnja. To automatski smanjuje zaposlenost, sljedeća posljedica je smanjenje plata onima koji i zadrže posao. Kad se to sve dogodi, onda slijedi pad poreza, a zbog čega najčešće ispaštaju socijalni fondovi", pojasnio je Rička.

Dodao je da je ovaj signal zabrinjavajući i traži analizu zbog čega dolazi do ovakvih pojava na tržištu. 

"To vodi prestanku proizvodnje proizvoda, na koje najviše pada cijena, jer proizvođači ne mogu izdržati kontinuirani pad prodajne cijene svojih proizvoda. Ovo nije dobar znak, cijene treba vratiti, međutim, to je složen proces koji bi zahtijevao dublje intervencije na tržištu. Recesija i deflacija su krajnje posljedice.", naglasio je Rička.

Admir Čavalić, ekonomski analitičar, navodi kako je pandemija koronavirusa promijenila obrazac i strukturu potrošnje u BiH. 

"Došlo je do drastičnog pada potrošnje, a samim tim ponuda prati nove tržišne odnose i prilagođava se navedenim kroz niže cijene proizvoda i usluga. Iako je teško na bazi mjesečnog trenda donijeti bilo kakav validan zaključak, indikativno je da su porasle cijene alkoholnih pića, što inače prati ekonomske krize", istakao je Čavalić.

Dodao je da na terenu imamo evidentnu deflaciju.

"Još se ne očekuje rast, odnosno stabilizacija cijena, već nastavak ovih tendencija. Posebno zabrinjava prolazak ljetnog optimizma i ulazak u "duboku zimu.", naglasio je Čavalić. 

(Avaz)