BiH treba pomoć da se obračuna sa mafijom

U analizi Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane (IFIMES) se navodi da su političke promjene na Zapadnom Balkanu započele su Sjevernoj Makedoniji 2017.godine i uspjeh makedonskog premijera Zorana Zaeva (SDSM) i njegove vlade su dokaz da su promjene moguće.

To se, kako stoji u analizi, pokazalo i nedavnim Vašingtonskim sporazumom između zvaničnog Beograda i Prištine, kojeg su potpisali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Avdullah Hoti.

Centralno pitanje u regiji je, prema tome, okončanje političkog dijaloga između zvaničnog Beograda i Prištine posredovanjem EU potpisivanjem pravno obavezujućeg sporazuma.

Naglašeno je da je predsjednik Srbije Vučić odigrao važnu ulogu u osiguranja mira i stabilnosti u regiji. 

"Snažan impuls promjenama na Zapadnom Balkanu predstavlja i pad 31-godišnjeg režima Mila Đukanovića (DPS). Rezultati lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, koji su održani 15.novembra 2020. pokazuju, da su promjene moguće. To se potvrdilo u Republici Srpskoj gdje je režim Milorada Dodika (SNSD) poražen u najvećem gradu Banja Luci, Bijeljini te tri važna privredna centra Derventa, Modriča i Brod", konstatuje se u analizi i dodaje;

"Političke promjene desile su se u Sarajevu, gdje je poraz doživjela Stranka demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića. Rezultati lokalnih izbora će dovesti do novog talasa političkih promjena, i predstavljaju uvod u tektonske političke promjene koje se očekuje na Opštim izborima u Bosni i Hercegovini 2022.godine".

Prema toj analizi, jedino zabrinjava situacija u Albaniji, koja je politički izrazito polarizirana i nalazi se na rubu građanskog rata i samo zahvaljujući dugogodišnjem političkom iskustvu i političkoj mudrosti predsjednika Albanije Ilira Mete spriječen je odnosno izbjegnut je građanski rat.

Analitičari smatraju, da dolazak nove američke administracije predsjednika DŽoa Bajdena predstavlja ključni moment za političke promjene na Zapadnom Balkanu, posebno za Bosnu i Hercegovinu.

Nova američka administracija u sadejstvu sa EU mora potražiti nove političke lidere, koji će dovesti do neophodnih političkih promjena, koje će konačno dovesti do prosperiteta država Zapadnog Balkana.

Većina sadašnjih političkih lidera na Zapadnom Balkanu, kako se navodi, ne mogu biti partneri novoj američkoj administraciji za sveobuhvatne političke promjene.

"Bosna i Hercegovina nema političke volje i snažnih institucija za borbu protiv kriminala i korupcije i biće joj potrebna pomoć američkih sigurnosno-obavještajnih agencija kao što su američke agencije pomogle Italiji poslije 2.svjetskog rata, da se obračuna sa mafijom. Sadašnja situacija u Bosni i Hercegovini slična je situaciji u Italiji poslije 2.svjetskog rata. Pri tome je važno istražiti i utvrditi porijeklo imovine brojnih visokih zvaničnika. Bez snažnog američkog angažmana ništa neće funkcionisati", smatraju analitičari u analizi.

Za njih predstavlja ohrabruje činjenica, da je novoizabrani američki predsjednik Džo Bajden u razgovoru sa britanskim premijerom Borisom Džonsonom razgovarao i o Zapadnom Balkanu.

"Pored uvrštavanja na „crnu" listu američke administracije političara, koji ugrožavaju mir, stabilnost i društveni napredak za uspjeh promjena je potreban radikalniji američkim pristup prema nosiocima nazadnih prevaziđenih politika, (međunarodnog) kriminala i korupcije. Zabrinjava i činjenica, da pojedini međunarodni predstavnici u BiH zajednički djeluju sa nosiocima kriminala i korupcije u pojedinim državama i sa takvim međunarodnim predstavnicima se neće moći provesti sveobuhvatne promjene", zaključuje se, između ostalog, u analizi IFIMES-a.

(BN)