Zdravstvene ustanove prednjače u neplaćanju poreza

Na prvom mjestu, kada je u pitanju neplaćenje poreza i doprinosa, je Univerzitetski klinički centar u Banjaluci, sa dugom većim od 80 miliona maraka. Riječ je o starim, naslijeđenim problemima, kaže direktor ove ustanove.

"U protekle četiri godine, koliko ja rukovodim UKC-om, ova ustanova nije dužan ni marku. Ni državi, ni poreskoj, ni dobavljačima, ni radnicima. Mi smo prošlu godinu završili pozitivno, a i ovu ćemo. Dakle, mediji govore o vijesti staroj četiri godine", rekao je direktor UKC-a RS Vlado Đajić.

Zdravstvo krvari. Ta izjava je obilježila i ekspoze premijera Radovana Viškovića 2018. godine, kada je, između ostalog, najavljeno da će sve ustanove preći na trezorsko poslovanje, direktori koji ne budu plaćali poreze i doprinose biti smijenjeni, a javne nabavke biti centralizovane.

No, ništa od toga nije urađeno, podsjeća bivši ministar zdravlja Slobodan Stanić, uz napomenu da je ukupan dug u ovom sektoru veći od milijardu maraka.

"Zdravstvu su hitno potrebne reforme. Moramo mijenjati prvo ministarstvo zdravlja i Fond", istakao je Stanić.

Na spisku Poreske uprave RS sa višemilionskim dugovima su i bolnice i klinički centri Istočno Sarajevo, Foča, Doboj, Bijeljina, Prijedor.

"Imamo naizgled situaciju bez izlaza. Treba naći novac da se izmire dugovi. Naravno, taj novac opet ide Poreskoj upravi, odnosno, Republici Srpskoj. Ali, treba neko da sjedne i da se bavi svojim poslom," kazao je ekonomista Zoran Pavlović.

No, ustanove zdravlja nisu jedini dužnici. Među prvih deset na spisku Poreske uprave RS su i Fabrika glinice Birač u stečaju, Unis fabrika cijevi Derventa, "Swisslion Industrija alata" Trebinje.

"Na poreskom "stubu srama" su manje-više isti dužnici i uglavnom ista ili veća dugovanja kao i prethodnih godina, što, zaključak je niza naših sagovornika, ukazuje na slabo funkcionisanje pravne države, kao i na već dobro poznate probleme u funkcionisanju birokratije," rekao je novinar Siniša Vukelić.

(Akta)