Balkan ostaje i dalje najtrusnije područje Evrope

Mala je vjerovatnoća da će svijet ući u novi veliki rat, iako se svjetske nuklearne sile trude da objasne da je kazaljka na njihovom satu strpljenja došla na 5 do 12, tvrdi vojno-politički analitičar Vlade Radulović.

“To ne znači da ja tu tezu apsolutno mogu da odbacim jer vi nikada ne znate šta je u nečijoj glavi. Da li je korona doprinijela nekom globalnom konfliktu – pa sigurno da jeste. Ali ako govorimo sada o velikim sukobima, onda bi to bio termo nuklearni sukob u kome niko ne bi bio pošteđen”, rekao je  vojno-politički analitičar Vlade Radulović.

“U Evropi nema sumnje da je ovo prostor koji je najpodložniji mogućem konfliktu čak i onom najdestrutivnijem kao što je rat. Nažalost mi danas imamo dvije neuralgične tačke kada je riječ o sukobu. To je Kosovo i Metohija s jedne strane i BiH sa druge strane, odnsono budućnost Republike Srpske, kao i pitanje budućnosti hrvatskog naroda u BiH”, dodao je Rajko Petrović sa Instituta za evropske studije iz Beograda.

Petrović je rekao da je Balkanu bilo mnogo bolje kada je centar evropske politike bio u Parizu, nego danas kada se taj centar preselio u Berlin.

“1995. se desila smjena vlasti u Francuskoj, Širak je smijenio Miterana. Miteran nikada nije imao tako radikalo lošu politiku prema našem prostoru. Bili su svjesno onoga što govori danas i Makron, a to je da ne možemo da govorimo o prosperitetnoj Evropi, ukoliko je samo Berlin dominantan.”

Vojni napredak velikih sila praćen je i uslovljen ekonomskim napretkom, tvrdi ekonomista Srđan Lalić, te napominje da to ide na štetu domaćih ekonomija.

“Struktura našeg izvoza je vezana samo za resurse, a trebalo bi da bude vezana za proizvode. Slušamo svakodnevno koliko se samo uvozi mesa. Od toliko naših pašnjaka i obradive površine mi smo došli do toga da uvozimoogromne količine mesa za koje ne znamo porijeklo”, smatra ekonomista Srđan Lalić.

On podvlači da je problem ekonomije na Balkanu zatvoreni sistem u kojem se ne sarađuje i ne traže zajednička rješenja.

BN TV