Život u Banjaluci skuplji nego u Beču, Berlinu, Zagrebu ...

Podaci su ovo internet-sajta "Numbeo", koji važi za najveću svjetsku bazu podataka o životnim troškovima, kao i o kvalitetu života.

Gradovi u BiH na ovom sajtu prednjače i u cijenama drugih proizvoda, ali i nameta, a sagovornici "Nezavisnih novina" kažu da ovi podaci nisu iznenađujući, već očekivani.

Na istom sajtu, prema visini cijene stana u centru, Banja Luke se nalazi ispred Rio de Janeira, a cijena mjesečne rente trosobnog stana u gradu na Vrbasu je veća od one u Sarajevu, ali čak i od one u Istanbulu.

Vrtić, državni i privatni, u Banjoj Luci košta oko 260 KM, u Sarajevu oko 280, ali je cijena za oko 20 KM niža u glavnom gradu Njemačke Berlinu, gdje bi vas vrtić mjesečno koštao oko 250 KM.

Karta u jednom pravcu za javni prijevoz u Banjoj Luci iznosi 1,80 KM, u Sarajevu 1,60, a niže cijene karata javnog prijevoza ima čak i Moskva, gdje karta košta 1,09 KM.

Za kilogram jabuka u Banjoj Luci morate izdvojiti oko 1,90 KM, u Beogradu 1,85, u Sarajevu 1,75, dok će vas kilogram ove voćke u Varšavi koštati 1,71 KM.

Da Banja Luka prednjači i u cijeni nekih drugih namirnica, pokazuju podaci na ovom sajtu, gdje je prikazano da pola kilograma hljeba košta 1,28 KM, a jeftiniji hljeb se može kupiti u Moskvi i košta svega 0,97 KM.

Zagrepčanin koji se uključio u emisiju na "Nes radiju", kazao je da u ovom hrvatskom gradu cijena kvadrata stana nije manja od 2.500 eura, a u centru oko 3.500 eura, sa prosječnom platom od 900 eura te da oko 60 odsto ljudi ima platu i manju od toga.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, rekla je za "Nezavisne novine" da ovakvi podaci nisu iznenađujući, jer u BiH ne postoji strategija koja nije vezana za povećanja cijena.

"Sve kompanije, da bi namirivale svoje manjkove, idu preko leđa građana, potrošača, dižući cijene", kazala je Marićeva. Kada je riječ o svim ostalim davanjima, pa i o ovim koja se tiču rente, dodala je, to je nešto što su u ovom udruženju i ranije primijetili.

"Kada mnoge zemlje u Evropi u ovom periodu pandemije ni ne razmišljaju o dizanju cijena, mi u BiH imamo nerealne cijene. Podizanje cijena građevinskog materijala nije toliko da bi se zbog toga cijena kvadrata stana dizala i do četiri ili pet puta", navela je Marićeva te dodala da ni kvalitet gradnje u BiH nije ni blizu kvalitetu u Evropi. Dodala je da su bh. građani u odnosu na državljane drugih evropskih zemalja skloniji da dižu stambene kredite, olako se zadužuju, nesvjesni da pandemije u cijelom svijetu pravi probleme sa zaposlenošću.

Admir Čavalić, ekonomski analitičar iz "Multi" Tuzla, kazao je da postoji nekoliko razloga zašto su cijene više u bh. gradovima u odnosu na druge evropske i svjetske gradove.

"Kada govorimo o nekretninama, mi nemamo dinamično tržište, što znači da je ono vrlo kruto i determinirano odnosima dijaspore. Činjenica je da BiH spada u deset zemalja u svijetu po jačini vlastite dijaspore, a to uvjetuje rast cijena nekretnina", rekao je Čavalić. S druge strane, navodi on, BiH de facto ima otvorenu ekonomiju, koja je vezana za EU.

"To uvjetuje da imamo globalne cijene, a s druge strane, niska produktivnost rada i visoki nameti uzrokuju niske nadnice, što opet uzrokuje izuzetno nizak životni standard", pojasnio je Čavalić.

(Nezavisne)