Incko ostaje na funkciji, Šmit ne odgovara Rusiji?

Kako piše beogradski "Danas", sagovornici ovog lista ističu da su se imenovanju Šmita, predstavnika CSU-a, već usprotivili Rusi i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, kao i da je pažnja zvaničnog Berlina umnogome usmjerena na septembarske parlamentarne izbore, pa su zbivanja na Balkanu "u drugom planu". 

Njemački parlament je zvanično podržao kandidaturu Šmita za visokog predstavnika u BiH, a špekuliše se da je "zeleno svjetlo" za njegovu kandidaturu dala i administracija američkog predsjednika Džo Bajdena.

"Negodovanje Republike Srpske je samo jedan od problema u vezi s izborom Inckovog nasljednika. Srbi u BiH nemaju zvaničnu ulogu u takvom imenovanju, ali bez sumnje, Evropljani će uzeti u obzir njihovu poziciju, a to je protivljenje ne samo SŠmitu, već i funkciji visokog predstavnika. Da bi novi visoki predstavnik uopšte imao autoritet, mora da najprije bude široko prihvaćen. Stoga, Evropljani su uznemireni zbog pretnji iz Banjaluke nekom vrstom osvete, naročito imajući u vidu ponovne priče o mogućoj secesiji", piše "Danas" pozivajući se na neimenovani izvor u Berlinu.

Ono što dodatno komplikuje čitav proces jeste nesloga na međunarodnoj sceni – razmirice između Rusije, s jedne strane, i Zapada (SAD i EU), čiji interesi u BiH se umnogome razlikuju.

"U prošlosti su ti spoljnopolitički igrači uvijek nastojali da postignu saglasnost o imenovanju kako bi visoki predstavnik mogao da ima autoritet u ime cijele međunarodne zajednice. Ipak, ovog puta nema konsenzusa i postoji jasna opasnost da će Rusija blokirati to imenovanje. Uzimajući sve navedeno u obzir, ne treba isključiti mogućnost da nakon kraha u pregovorima o kandidatu Incko ostane na funkciji", precizira izvor lista "Danas".

Prema mišljenju pojedinih diplomata, u slučaju da se obistini scenarij "zadržavanja veterana" Incka, "on će biti čak još slabiji nego prije, jer je nedvosmisleno predočio da više ne želi da obavlja taj posao".

"Jedino rješenje, stoga, ostaje da se pronađe neki treći kandidat za visokog predstavnika, ali imajući u vidu dramu koja se odvija u kontekstu Šmita, pitanje je ko bi pristao na kandidaturu", objašnjavaja sagovornik iz Berlina.

Franz-Lothar Altmann, njemački univerzitetski profesor i stručnjak za Zapadni Balkan, ukazuje da su "političke diskusije koje se ovih dana vode u Njemačkoj, fokusirane na borbu za to ko će biti kandidat za novog kancelara ukoliko koalicija CDU/CSU pobijedi na izborima.

"Stoga, moguće je da se o BiH i visokom predstavniku diskutuje negde u kuloarima. Kristian Šmit je iskusan političar, naročito u pitanjima koja se tiču međunarodnih odnosa, i on bi mogao da bude prava osoba koja bi ponovo osnažila ulogu visokog predstavnika u BiH, ali očekujem da će Rusija nastaviti da se svim silama protivi njegovom imenovanju, jer intenzivnija aktivnost visokog predstavnika nije ono što Moskva želi.

Ako međunarodnu zajednicu ne bude predstavljala neka jaka ličnost, BiH će se, na kraju, raspasti. Tom raspadu bi aplaudirao slovenački predsjednik Janša koji se zalaže za etnički homogene države. Ipak, na Balkanu potpuno etnički homogene države ostaće samo iluzija, i Slovenija je maltene jedini primjer za to", poručuje Altmann.

(Agencije)