Više od 730 firmi nemaju radnika, a zaradile 38 mil. KM

Milionsku dobit imalo je šest firmi, a najuspješnija među njima je firma „Bora“ sa profitom od 4,2 miliona KM.

Firma „Bora“ bavi se naplatom potraživanja koje joj je prodala bivša Hipo Aple Adria banka.

Odmah iza „Bore“ nalazi se firma „ND Sports Group“ Bijeljina sa dobiti od 2,2 miliona KM. Ova firma bavi se posredovanjem u trgovini specijalizovanoj za određene proizvode ili grupe ostalih proizvoda.

Slijede ih preduzeća „Darse“ sa 1,6 miliona profita, „NFASS“ sa 1,1 miliona KM te „PrimeSoccer Management“ sa milion maraka dobiti.

Firme bez radnika grade zgrade i proizvode struju

Zanimljivo je da se među najčešćim djelatnostima kojima se bave firme bez radnika nalaze i izgradnja zgrada i proizvodnja električne energije.

„U top pet djelatnosti kojima se bave preduzeća bez radnika radnika spadaju savjetovanje koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, nespecijalizovana trgovina na veliko, izgradnja stambenih i nestambenih zgrada, proizvodnja električne energije, agencije za reklamu i propagandu“, kazali su za Capital u Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF).

Ukupan broj firmi koje nemaju nijednog radnika na kraju prošle godine je bio 1.805, ali nisu sve aktivne.

Od tog broja, prema podacima APIF-a, aktivna su 1.763, u stečaju je 26, iz registra je brisano 14, dok su u likvidaciji bila dva preduzeća.

Direktor Unije udruženja poslodavaca RS Saša Aćić kaže da u Uniji nemaju takvih firmi da bi inspekcijski organi trebali kontrolisati poslovanje ovakvih preduzeća ukoliko ostvaruju neke značajnije promete.

„Inspekcijski i poreski organi bi kod firmi koje nemaju radnike, a ostvaruju veći promet trebali da pojačaju kontrole s ciljem sprečavanja pranja novca“, kazao je Aćić.

Vlasnici sebi isplaćuju dobit, umjesto platu

Generalni sekretar Saveza sindikata Goran Stanković za Capital ističe da je poslovanje firmi bez radnika jedan od načina za izbjegavanje plaćanja različitih obaveza kako prema državi tako i prema radnicima.

„Firma ne bi mogla da ostvar dobit da neko za nju ne radi. Problem je što radnici koji rade za takve firme nemaju klasične ugovore o radu na neodređeno ili određeno vrijeme, već menadžerske, ugovore o obavljanju poslova direktora, ugovore o djelu, odnosno ugovore na osnovu kojih se ostvaruje profit, a obaveze prema državi i osobama koje obavljaju te poslove su svedene na minimum“, naglasio je Stanković.

Sa jednim radnikom 1.741 preduzeće

Podaci APIF-a pokazuju da je veliki broj i preduzeća koja zapošljavaju samo jednog radnika, a takođe su profitabilna.

Tako je na kraju prošle godine u Srpskoj bilo 1.741 preduzeće sa jednim radnikom, od kojih je čak 1.204 poslovalo pozitivno.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić kaže da to što postoje firme bez radnika nije sporno ukoliko se one bave uslugama. Pojašnjava da direktor, kojeg svaka firma mora da ima, ne mora nužno biti zaposlen, već može imati menadžerski ugovor.

„Svaka firma mora imati minimalno jednu odgovornu osobu i ona može biti angažovana na menadžerski ugovor. Dakle, zapošljavanje nije uslov postojanja kompanije i sama činjenica da takve kompanije postoje to pokazuje. Ima takvih firmi i u FBiH. Ono što je bitno je kojim sektorima te firme pripadaju. Pretpostavljam da se uglavnom bave uslužnim djelatnostima ili plasiraju neke proizvode na tržište“, kazao je Čavalić.

Kaže da se, kada su ovakve firme u pitanju, može postaviti pitanje i da li one služe kao paravan za izbjegavanje plaćanja poreza prema državi ili pranje novca, ali je izrazio sumnju da se radi o takvim firmama navodeći da su proteklih godina urađene brojne reforme i da je sve manje takvih firmi.

Capital je ranije pisao da je Srpska posljednjih godina postala veoma primamljiva za otvaranje firmi strancima koji na taj način pokušavaju izbjeći plaćanje poreza u svojoj zemlji.

Samo su državljani slovenije u protekle dvije godine otvorili na stotine preduzeća, a njihove kompanije nemaju ni broj telefona, ni internet stranicu, ni kancelarije. Na adresama na kojima su prijavljene uglavnom ne postoje nikakva obilježja na osnovu kojih bi se moglo utvrditi da se tu nalaze.

Najveću ulogu u masovnom otvaranju ovih preduzeća imao je Rok Snežić, protiv kojeg je nedavno pokrenuta međunarodna istraga. Tada je saslušano više lica koja se se sumnjiče da su činili krivična djela i omogućili izvlačenje novca iz firmi iz Slovenije, i to u milionskim iznosima.

(Capital)