Može nam biti bolje! Političari na vlasti su krivi što ne idemo naprijed

Američki predsjednik Džozef Bajden nedavno je potpisao izvršno naređenje o dodatnim sankcijama protiv vlasti i pojedinaca koji ugrožavaju mir, bezbjednost, stabilnost ili teritorijalni integritet bilo kog područja ili države na Zapadnom Balkanu.

Šta to znači za BiH i Republiku Srpsku?

Gdje je u takvim okolnostima BiH i Republika Srpska i da li ima spremnosti da se krene u reforme koje traži međunarodna zajednica?

- Borba protiv korupcije, sprovođenje prava i međusobno uvažavanje – na ovim poljima BiH godinama bilježi neuspjehe. Nesprovođenje ovih reformi je korak unazad, poruka je ambasadora SAD u BiH Erika Nelsona predsjedavajućem Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku.

Analitičari po ovom pitanju nemaju dilemu, isključivu odgovornost za navedeno, snose političari.

„Političarima koji vladaju na čelnim pozicijama u BiH, ali i u entitetima, prosto nije u interesu da BiH gurnu naprijed, iz prostog razloga što bi to ugrozilo njihove pozicije na kojima se trenutno nalaze“, smatra politikolog Darko Kuzmanović.

Reforme koje su na čekanju, glavna su prepreka i ekonomskog razvoja BiH i obezbjeđivanja socijalne sigurnosti njenih građana. Podaci dokazuju da je samo Republika Srpska trenutno zadužena preko šest milijardi maraka.

Ekonomisti kažu da zaduženja, pogotovo prošlogodišnja, nisu iznenađenje jer se radilo o borbi protiv pandemije. Slično je, ističu, i u Evropi i svijetu, jer su i države poput Njemačke i Japana prezadužene. Ipak, smatraju da nadležni moraju krenuti u adekvatno reformisanje sistema.

„Moramo da mijenjamo određene zakone kada je u pitanju školstvo, zdravstvo, kada je u pitanju sistem javnih nabavki, kada je u pitanju PDV. BiH treba da bude država koja će u što kraćem roku povećati svoje aktivnosti na infrastrukturi, prevashodno mislim na putnu. Mi moramo napraviti četvorostruko pa i petostruko veći broj kilometara auto-puteva, kako bi nam investitori sami došli, kako bi se robe brže kretale.“, kaže ekonomista Aleksandar Ljuboja.

Dok traje polemika oko toga kako i na koji način omogućiti sprovođenje reformi, iz SAD stiže i upozorenje o dodatnim sankcijama za zemlje Zapadnog Balkana, ukoliko nastave sa ugrožavanjem mira, stabilnosti i ljudskih prava. Eventualne sankcije će otežati dijalog, bar kada je riječ o BiH, odgovara Milorad Dodik. Međutim, stručnjaci ne misle tako.

„Iz prostog razloga što bi to moglo na neki način da natjera političare u BiH da napokon počnu da rade svoj posao, jer bukvalno imamo identičnu situaciju 25 godina poslije rata. Može se slobodno i reći da je ekonomska situacija u prvih nekoliko godina poslije rata bila mnogo bolja nego što je danas.“, naglašava Darko Kuzmanović.

- Da su političari odgovorni za situaciju u kojoj se nalazimo - smatraju i građani.

„Isključivo su krivci oni i eventualno neko koga moraju slušati. A na političarima je sve, nije na nama narodu ništa. Mi moramo slušati šta oni govori, i poštovati zakone.

Narod nije kriv. Kriv je onaj što vlada sa nama i što rukovodi. 

Mi smo samo ovce za šišanje, po mom mišljenju, a političari odlučuju o nama. Može li nam biti bolje? Može, ako se promijeni čitav sistem u ovoj zemlji. Prvo treba da se reguliše sudstvo, jer mi imamo dobre zakone, ali ti zakoni nisu primjenjivi na praksi.“, kažu između ostalog građani.

A Bosna i Hercegovina može snositi posljedice i ukoliko do kraja godine ne prilagodi Ustav i Izborni zakon odlukama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

Analitičari nisu uvjereni da će vladajuće stranke dozvoliti promjene Izbornog zakona do 2022. godine, što su i potvrdili Milorad Dodik i Dragan Čović nakon sastanka u Banjaluci.

(BN)